DILI, 29 marsu 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), tersa (28/030, liuhosi reuniaun plenária iaprova ona projetu-lei númeru 50/V(5a)-Seguransa, Saúde no Ijiene iha Serbisu iha finál globál ho votu a-favór 49, kontra no abstensaun 0.
Notísia Relevante: Projetu-lei Seguransa, Saúde no Ijiene iha Serbisu aprovadu iha jeneralidade
Ho aprovasaun ne’e, kuarta ne’e, komisaun D trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu halo redasaun finál hafoin submete ba meza PN sei haruka ba Prezidente Repúblika (PR) mak iha kompeténsia prerogativa promulga.
Enretantu,tuir expozisaun motivu ba projetu-lei ne’e katak dezenvolviemntu ekonómiku no sosiál iha nasaun aumenta indústria, aumenta relasaun ho serbisu, ho ida ordenamentu jurídiku iha nesesidade kria hodi asegura traballadór sira ezekuta sira-nia tarefa iha kondisaun serbisu proteje sira-nia beins-estár fíziku no psikolójiku, hosi pontu de vista empregadór, seguransa, ijéne no saúde iha serbisu no mós esensiál ba susesu emprezariál.
Projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 64, ne’ebé hahú hosi Kapítulu I Dispozisaun Jerál ho artigu haat, Kapítulu II Prevensaun Risku Profisionál ho artigu tolu, Kapítulu III Direitu, Dever no Garantia ba Parte ho artigu neen.
Kapítulu IV Instrumentu ho Asaun sira seluk ho artigu haat, Kapítulu V Sinalizasaun iha Seguransa no Saúde ho artigu tolu, Títulu II, Kapítulu I Protesaun Ambiente no Fatin Serbisu lima, Kapítulu II Utilizasaun no Manutensaun Ekipamentu Traballu no Atividade Proibidu ka Kondisiona Traballadora Grávida ou lactantes ho artigu 17.
Kapítulu III Utilizasaun no Manutensaun Ekipamentu Protesaun Individuál no Koletiva ho artigu 13, Kapítulu IV Kontra Ordenasaun ho artigu haat.
Títulu III Dispozisaun Finál no Tranzitória ho artigu haat.
Antes ne’e, Prezidente Komisaun D, Antoninho Bianco, hateten ida-ne’e liga ba lei traballu eziste hela maibé ho projetu-lei ne’e óinsá tenke kria fatin serbisu ne’e asegura ho seguransa, saúde no ijéne ba ema-ne’ebé serbisu hanesan ekipamentu tenke uza tuir natureza serbisu hanesan farda ho seluk tan, hanesan iha loza, kompañia, portu, aeroportu ho sira seluk.
“Atu nune’e, seguransa ema ne’e proteje, saúde mós tenke di’ak ho fatin ijiéne ba kompañia privadu sira. Tanba ne’e, ohin, ami konvida sira atu mai fó sira-nia hanoin, halo melloramentu ba lei ne’e iha artigu 64, entaun trata tuir prinsípiu jerál ne’ebé tuir konvensaun internasionál no iha fatin-fatin bele uza. Tanba ne’e, ohin, fó sira-nia hanoin liu-liu empregadór ou kompañia sira ho ema sira-ne’ebé fó serbisu ba traballadór sira tenke prepara mós ekipamentu saida prenxe kriteria ka lae atu proteje traballadór sira,” nia hateten.
Daudaun ne’e, iha lei traballu existe ona maibé ita tenke haree ba lei seguransa traballadór tenke fó seguransa ba sira, tan ne’e iha projetu-lei ne’e trata diretu no devér, aplikasaun sansaun mós iha bainhira la kumpre, inklui proibe labele obriga inan feton gravida halo serbisu todan no halo de’it serbisu kaman, nune’e empregadór iha direitu atu proteze traballadór sira.
Inisiativa lejislativa ne’e iha konsensu entre deputadu sira hosi bankada parlamentár iha komisaun D.
Antes ne’e mós, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisoonál no Empregu (SEFOPE), Alarico do Rosario, hateten lei ne’e importante tebes atu bele hetan aprovasaun hosi PN óinsa hodi asegura traballadór timoroan sira bainhira hetan asidente iha serbisu fatin nune’e lei ne’e sei asegura.
“Lei ne’e importante tebes oinsá tau atensaun asegura traballadór sira bainhira hetan asidente iha serbisu fatin hanesan monu kanek ka mate. Ita iha lei traballu maibé ladun forsa, tan ne’e projetu-lei ne’e kria espesífiku liután liuliu ba saúde no seguransa,” nia hateten.
Antes ne’e, komisaun D hala’o ona audiénsia ho Sekretária Estadu Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE), Konsellu Sindikatu Nasionál Traballu (KSNT), ho parte sira seluk hodi rona sira-nia hanoin ba lejislativa refere.
Projetu-lei ne’e aprezenta hosi deputadu proponente Antoinho Bianco (Fretilin), Mariano Assanami Sabino (PD), Olinda Guterres (KHUNTO), Virgina Ana Belo (CNRT), Regina Freitas (PLP).
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes