iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Pro-kontra PR Horta partisipa konsolidasaun iha Baucau

Pro-kontra PR Horta partisipa konsolidasaun iha Baucau

Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi reuniaun plenária Parlamentu nasional. Imajen TATOLI/António Gonçalves.

DILI, 10 abríl 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, nia partisipasaun iha atividade konsolidasaun iha munisípiu Baucau hamosu pro-kontra entre bankada Governu no bankada oposizaun iha Parlamentu Nasionál.

Deputadu hosi bankada FRETILIN ho Partidu Libertasaun Populár (PLP) iha Parlamentu Nasionál (PN) kestiona ho imajen Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, ne’ebé virál iha mídia sosiál hodi partisipa atividade konsolidasaun partidu CNRT iha loron domingu (09/04) iha munisípiu Baucau.

“Halo agradesimentu la’ós tempu ida atividade partidu halo konsolidasaun namanas iha territóriu aproveita ba, ida-ne’e hatudu momoos saida mak ida-ne’e. Ne’e la loos aktu Prezidente Repúblika nian, depois ne’e agradesimentu ne’e argumentu de’it hakarak subar maibé lahatene subar ne’e povu hatene,” Deputadu FRETILIN, Dário Madeira, kestiona liuhosi reuniaun plenária PN, segunda ne’e.

Deputadu Fretilin, Antonino Bianco, hateten depois serimónia tomada pose PR nian fó ona agradesimentu ne’e hanoin ida-ne’e hotu ona, la’ós  Xefe Estadu ba tuir fali partidu ba halo agradesimentu iha fatin-fatin.

“Ne’e labele, regra mak ne’e, ne’e ladún di’ak hatún dignidade hanesan Xefe Estadu hodi hatudu nia an hanesan militante ka kuadru baibain. Se Xefe Estadu nia toma ona pose halo agradesimentu ba povu tomak ne’e mak fatin dignu Nune’e husu PR Ramos Horta atu tau an hanesan Xefe Estadu,” nia dehan.

Entretantu, Deputada FRETILIN, Helena Martins, hateten aktu PR Horta tuir atividade konsolidasaun ne’e sala no tenke rekoñese.

“Iha Baucau, loos duni, horisehik iha ne’eba nusa tempu liu ba hato’o agradesimentu antes, maibé tenke ba fali períodu besik eleisaun mak ba fali. Lei no povu mak julga ita hotu,” nia kestiona.

Deputada PLP no atuál Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, sekunda ho deputadu sira seluk kona-ba situasaun vizita Prezidente Repúblika nian ne’ebé la hatudu imparsialidade no independénsia hanesan aman ba nasaun.

Maske nune’e, Vise Bankada CNRT, Deputadu Patrocínio Fernandes hateten  Xefe Estadu derpente hasoru estrutura sira hodi fó agradesimentu.

“Ha’u hatene Prezidente Repúblika bainhira hola asaun ida, nia tetu rasik. Tuir informasaun ne’ebé ha’u hetan katak nia apenas atu ba fó agradesimentu ba estrutura CNRT nian iha Baucau ne’e hatudu duni ema ne’ebé agradese,” nia dehan.

PR tenke agradese tanba nia hatene ba tu’ur iha kadeira Prezidente Repúblika mai hosi esforsu boot kuadru tomak partidu CNRT nian.

Tan ne’e, nia dehan, ne’e  la’ós ignifika PR ba halo konsolidasaun partidu CNRT maibé ne’e derpente estrutura sira konsertradu hela konsolidasaun, nia tun de’it minutu ida ka rua aproveita fó de’it agradesimentu, tanba esforsu boot kuadru partidu CNRT nian mak hodi ba tuur iha kadeira PR  atu repoin fali orden konstituisaun no bele lori fali Timor-Leste nia imajen ba iha mundu, tan ne’e la sala ida.

“Sala ne’e iha ne’ebé. Mezmu nia la afilia ba partidu ba CNRT no la’ós afilia ba ida-ne’e, maibé nia hatene agradese,” nia dehan.

Iha konstiuisaun RDTL, Artigu 78 (Inkompatibilidade) ne’e hateten Prezidente Repúblika labele iha kargu polítiku seluk eh knaar públiku iha nivel nasionál no mós, iha kazu seluk, hala’o kna’ar privadu.

Nune’e mós, iha Artigu 85 (Kompeténsia rasik) ne’e haktuir; Prezidente Repúblika de’it mak sei hala’o kna’ar hirak ne’e:

  1. Promulga diploma legislativu no haruka publika rezolusaun hosi Parlamentu Nasionál ne’ebé aprova akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál sira;
  2. Hala’o kompeténsia kona-ba kna’ar Komandante Supremu Forsas Armadas nian;
  3. Hala’o direitu veto kona-ba diploma lejislativu nian, iha prazu loron 30 nia laran hahú hosi loron simu nian;
  4. Foti no fó pose ba Primeiru-Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, bainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu Nasionál;
  5. Husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu konstitusionalidade norma sira-nian, no mós haree inkonstitusionalidade tan omisaun;
  6. Hato’o ba referendu problema boot interese nasionál nian, tuir termu sira iha Artigu 66 ((Referendu)—(1. Sidadaun sira-ne’ebé tau-naran iha territóriu nasionál, bele fó sira-nia votu iha referendu kona-ba asuntu ne’ebé importante ba interesse nasaun nian; 2. Prezidente-Repúblika mak sei konvoka referendu, tuir proposta baluk-tolu ida (1/3) hosi Deputadu sira no hetan aprovasaun hosi maioria baluk-tolu rua (2/3) membru Parlamentu Nasionál nian, ka tuir proposta ne’ebé mai hosi Governu.; 3. Tuir Lei-Inan labele hala’o referendu kona-ba sasán kompeténsia eskluzivu ba Parlamentu Nasionál, Governu ka Tribunál nian; 4. Referendu so iha efeitu vinkulativu wainhira númeru votante sira boot liu baluk-rua ida (1/2) eleitór sira-ne’ebé naran iha resenseamentu; 5. Lei mak sei define prosesu referendu nian.);
  7. Deklara Estadu serku nian ka Estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka, bainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian;
  8. Deklara funu ka halo dame, tuir proposta Governu nian, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, tuir Parlamentu Nasionál haruka;
  9. Rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu;
  10. Konfere, tuir lei, títulu onorífiku, kondekorasaun no mós distinsaun.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!