iklan

DILI, POLÍTIKA

Komisaun C finaliza diskusaun proposta-lei Finansa Munisipál iha faze espesialidade

Komisaun C finaliza diskusaun proposta-lei Finansa Munisipál iha faze espesialidade

Prezidente Komisaun C, Deputada Maria Angélica Rangel. Imajen TATOLI/Evaristo Soares Martins.

DILI, 24 abríl 2023 (TATOLI)—Komisaun C trata asuntu Finansa Públika iha Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, finaliza ona halo diskusaun ba proposta-lei Finansa Munisipál iha faze espesialidade.

Notísia Relavante:  PN aprova proposta lei Finansa Munisipál iha faze jeneralidade

“Proposta-lei Finansa Munisipál ne’ebé mak Prezidente Parlamentu Nasionál baixa ba komisaun C, ami halo debate liuliu ba iha espesialidade finaliza ona,” Prezidente Komisaun C, Maria Angelica Rangel, hateten ba Agência Tatoli iha uma fukun PN, segunda ne’e.

Tanba ne’e, nia hatutan, proposta-lei ne’e tama ona iha final no agora hein komisaun halo aprovasaun ba relatóriu hodi haruka ba meza Prezidente Parlamentu Nasionál hodi tau ba ajenda diskusaun iha plenária, nune’e semana ne’e nia laran karik iha posibilidade bele halo ona debate iha finál globál no mós bele halo aprovasaun hodi envia ba Prezidente Repúblika halo promulgasaun.

Deputada Maria Angelica hateten, proposta inisiál ba lei Finansa Munisipál iha artigu hamutuk 85, hafoin ne’e iha mós aditamentu no alterasaun balun ne’ebé mak iha no hamosu mós artigu foun balun iha ne’eba ho konsensu, nune’e daudaun totál artigu iha proposta-lei ne’e depois halo alterasaun debate espesialidade hamutuk artigu 82 ne’ebé konklui ona.

Ba alterasaun no aditamentu hanesan iha proposta inisiál prevee kona-ba munisípiu sira rekolla taxa, ida-ne’e iha diskusaun faze espesialidade hasai tanba ne’e kontráriu ho konstituisaun.

“Aditamentu ko’alia liu kona-ba taxa, tanba taxa ne’e ita tenke define didi’ak. Tanba, taxa ne’e tuir konstituisaun artigu 139 no 144 ko’alia kona-ba definisaun taxa ne’ebé munisípiu ida-nian atu kobre no mós iha nasionál ho ezemplu liu-liu iha kódiguu mineiru nian, katak reseita sira-ne’ebé solo ho sub-solo iha ita-nia konstituisaun ko’alia kona-ba ida-ne’e, so Governu sentrál mak halo lei no Governu sentrál mak iha direitu atu rekolla taxa sira-ne’e,” nia dehan.

Tanba ne’e, iha diskusaun durante la’o iha komisaun la’o iha konsensu halo alterasaun ba proposta-lei inisiál hasai no hadia fila-fali, atu nune’e lei ne’e la’o tuir nia regra no kumpre konstituisaun.

“Iha alterasaun ne’ebé la’ós sira-nia kompeténsia, ami halo alterasaun no hasai,” nia dehan.

Komisau C ho komisaun A trata asuntu Justisa no Konstitusionál mak trata diskusaun proposta-lei ne’e tanba inisiativa lejislativa ne’e iha ligasaun ho lei Podér Lokál, lei Kódigu Mineiru, Lei Orsamentu Jestaun Finanseiru.

Durante diskusaun faze espesialidade ne’ebé diskute espesífiku kada artigu hodi proposta-lei Finansa Munisipál ne’e envolve ministériu kompetente hanesan Ministériu Finansa (MF), Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ne’ebé hanesan autór ba proposta-lei ne’e, no proposta-lei ne’e diskusaun hala’o iha munisípiu Manatuto.

Deputada Rangel hateten, lei ne’e iha konsensu entre bankada Governu ho partidu opozisaun hotu-hotu iha inisiativa hakarak aselera aprova lalais proposta-lei ne’e iha lejislatura dalimak ne’e.

Notísia Relavante: Proposta-lei finansa munisipál regula munisípiu hodi jere reseita hosi OJE

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!