OÉ-CUSSE 06 maiu 2023 (TATOLI) – Sekretáriu Jerál Partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), Mari Alkatiri, kompromete bainhira povu depozita votu konfiansa ha eleisaun lejizlativa hodi lidera tán Governu, sei investe iha setór edukasaun no saúde hodi hadi’a povo nia moris iha tinan lima mai.
Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN ne’e, apela ba militante apoiante no simpazante sira atu vota ba númeru 11 iha loron 21 de maiu, tanba FRETILIN hakarak lori naroman ba povu no liberta povo hosi kiak no mukit.
Notísia relevante: Kampaña Liquiça: FRETILIN hakarak hadia profesór nia moris
Mari Alkatiri hoto’o kompromisu polítika, bainhira hala’o kampañia eleitórál ho tipu komísiu aberta realiza iha suku Lalisuk, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno, (RAEOA), sábadu ne’e.
“Atu hasai povu hosi kiak no mukit, signifika sistema tomak tenke enkuadra hotu, ita-nia sistema edukasaun agora frajil no fraku tebes, ita tenke hadi’a edukasaun ne’e, ema sira-ne’ebé remata sekundáriu iha posibilidade saida mak nia hakarak hasai, la’ós hotu-hotu sai doutór no enjeñeiru, maibé balu bele sai espesialidade iha área seluk, entaun tenke iha eskola tékniku vokasionál profisionál,” Alkatiri deklara ba militante no apoiante sira iha Oé-Cusse.
Tuir nia, bainhira muda sistema edukasaun ne’e, importante tanba iha futuru, bele iha espesialidade ba karpinteiru, pedreiru, no área seluk tán, tanba realidade iha Timor-Leste, daudaun ne’e espesialidade sira-ne’e barak mai hosi rai-li’ur, tanba iha rai laran maioria de’it enjeñeiru no doutór.
“Ita-bele maibé sistema edukasaun mak la hatudu dalan ba ita, tán ne’e FRETILIN tau programa atu investe iha edukasaun, kria sistema ho kurikulum foun, ho objetivu atu prepara povu hili saida mak persiza, aban bairua joven sira hakarak ba servisu iha rai-li’ur, sira tenke lori kapasidade ho kualidade intervensaun iha li’ur aplika iha rai laran, kria kampu traballu ba joven sira seluk, hosi ne’e ekonomi hahú buras, ida-ne’e maka ita hanoin atu halo,” nia afirma.
Notísia relevante: FRETILIN: Formasaun rekursu umanu iha área profisionál no vokasionál importante
Kona-bá setór saúde, Timor-Leste agora iha doutórr de’it atu kura ema, iha 1.300-resin, liuliu sira formasaun iha Kubanu, maibé espesialista mós aumenta ba beibeik, hahú hosi VII Governu haruka ona balu hasai espesialidade iha Portugál, maibé sira fila, espesialista ona, maibé sira laiha ekipamentu atu halo tratamentu diágnostiku, no kondisaun, ne’e la’ós espesialista, ida-ne’e maka FRETILIN nia prioridade.
“Tanba ne’e programa FRETILIN hakarak kria kondisaun ba doutór sira, medisina jerál, atu servisu kura ema hadook ema hosi moras, espesialista tenke tau ekipamentu kualidade, no presiza kondisaun moris, sei ita muda sistema ne’e, fasilita formasaun beibeik ba profisionál saúde, la’ós iha futuru moras uitoan haruka ba rai-li’ur, ita mós bele halo tratamentu iha Timor-Leste, programa rua ne’e FRETILIN tenke hadi’a edukasaun ho saúde,” nia katak.
Iha parte seluk, Partidu FRETILIN prepara programa no kria polítika ba joven sira, liuliu arte marsiál, atu dezenvolve talentu arte marsiál ba desportu nasionál, fasilita servisu komunitáriu no fó protesaun ba komunidade.
“Joven sira la’ós halo servisu ba ekonomia, maibé iha talentu oinoin, tenke dezenvolve talentu joven sira iha área desportu, VIII Governu viabilizadu hosi FRETILIN, reativa fali arte-marsiál, no graduasaun sa’e sintu iha rai laran no hakuak bendera Timor-Leste, la presiza ona hakat fronteira ilegál ba nasaun viziñu, ida-ne’e mak Estadu fasilita halo iha Timor de’it, ho polítika ne’e krime arte masiál, komesa mihis no tún, bazea estatístika mai hosi PNTL no F-FDTL,” nia katak.
Notísia relevante: Lere : FRETILIN sei hatuur lei loloos hodi kontrola arte-marsiál
Prezidente KO-Troika, Tito Cristovão ‘Lere Anan Timur’ reforsa, bainhira povu fó fiar ba Partidu FRETILIN sei kria kondisaun dignu ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu kontinua asegura soberania nasaun.
Lere Anan Timur, reafirma, programa sira-ne’ebé iha, bazea vizaun partidu FRETILIN dezde tinan 1975, defende povu nia moris dignu no lori naroman ba povu, tanba FRETILIN nia devér obrigasaun dezde uluk tenke liberta nia pátria, liberta nia rai no liberta nia povu hosi kiak no mukit, ne’e maka kompromisu FRETILIN nian iha 1975 to’o 1999.
“Tan ne’e atu liberta pátria, agora ita susesu ukun rasik-aan ona, prinsipál mak agora ita tenke liberta nia povu hosi kiak no mukit, ida-ne’e mak lori naroman ba povu no lori moris di’ak ba povu, ne’e maka programa FRETILIN ninian,” nia tenik.
Entretantu, durante Partidu FRETILIN hala’o kampaña eleitóral iha Oé-Cusse, situasaun la’o di’ak no kontroladu tanba hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hetan mós observasaun hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés).
Tuir ajenda Partidu FRETILIN sei kontinua hala’o kampaña nasionál ba eleitor sira iha sub-rejiaun Oesilo, Pássabe no Nítibe iha loron domingu, 07 to’o 08 maiu ne’e.
Notísia relevante: FRETILIN sei kria kondisaun dignu ba Forsa Armada
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Matins