PR Horta parabeniza komunidade Hindu iha TL

DILI, 02 agostu 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, parabeniza komunidade Hindu iha Timor-Leste ne’ebé ohin komemora loron Hari Raya Galungan.
“Parabéns ba komunidade Hindu iha Timor-Leste ba loron ida-ne’e importante tebe-tebes. Nune’e, parabéns no solidariedade fraternidade hosi Prezidente Repúblika no timoroan sira hotu-hotu ba membru komunidade ne’ebé hela iha Timor-Leste, mai hosi rai bara-barak la’ós de’it Indonézia maibé hosi Nepal, Índia ho rai sira seluk ne’ebé tuir relijiaun ida-ne’e ba sira hotu-hotu,” PR Horta hateten ba jornalista sira hafoin hamutuk ho komunidade Hindu komemora loron Hari Raya Galungan iha Pura, Taibesi, kuarta ne’e.

Xefe Estadu nia respeitu no apela ba komunidade Hindu sira hotu atu kontinua kaer metin sira-nia kultura, relijiaun no kontribui mós ba dezenvolvimentu dame iha Timor-Leste.
PR Horta, mós agradese ba VIII Governu Konstitusionál ne’ebé kria ka konstrui ona fatin Pura iha Taibesi hanesan obra arkitetura konsidera importante tebes
“Obrigadu no parabéns ba VIII Governu, ita-nia Governu. Hahú iha tinan 2018 halo restaurasaun ba ida ne’e lideradu hahú hosi Primeiru-Ministru, Rui Araújo ho eis Ministru Turizmu, Manuel Vong ne’ebé espesialista duni iha área turizmu inklui turizmu relijiozu, restaurasaun ba fatin ida-ne’e importante ne’e hanesan terseiru lugar iha mundu entermu tempu Hindu, ita haree obra arkitetura ne’e di’ak no riku tebe-tebes,” nia dehan.
Xefe Estadu espera, IX Governu KOnstitusionál kontinua apoiu nafatin, nune’e fatin ne’e sai di’ak liután la’ós de’it iha laran, maibé estrada atu asesu mai iha Taibesi nian hadi’a no dalan atu sa’e mai iha fatin destinasaun ne’e rasik.
“Ida-ne’e dignifika liután fatin ida-ne’e, halo parte iha istória no kultura diversidade Timor-Leste nian, ita iha sivilizasaun relijiaun oioin iha rai ida-ne’e boot ka kiik hatudu respeitu ba kultura ida-idak nia fiar,” nia hateten.
Sivilizasaun Hindu ne’e antigu tebe-tebes ho influénsia iha mundu, iha ASIA ne’e laiha rai ruma influénsia Hindu hosi Índia kedas to’o Myanmar, Tailándia no fatin balun iha Xina, klaru to’o Indonézia no ba to’o iha rai Áfrika, ne’e sivilizasaun ida riku tebe-tebes no influénsia kulturál boot.
Kontrusaun fatin Pura ne’ebé presiza konklui tan mak nia parte sei hato’o ba IX Governu Konstitusionál atu tau atensaun.
“Aban duni, karik sei iha enkontru ho Primeiru-Ministru, ha’u sei hateten, ha’u-nia vizita mai iha ne’e para kuandu iha pedidu ruma ba Primeiru-Ministru nia hatene ona. Tanba, Primeiru-Ministru, nia ema ida sensivel ba ida-ne’e, nia koñese, entaun ha’u fiar Governu bele fó apoiu ruma tan konklui obra ne’e, inklui estada sira-ne’e no buat ne’ebé haleu iha fatin ne’e,” nia hateten.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

