Top

SASCAS no CVTL hakarak halo kooperasaun implementa programa rua

Sekertáriu Jerál CVTL, Luis Pedro Pinto. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 15 agostu 2023 (TATOLI)Servisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditoria Sosiál (SASCAS, sigla portugés) no Kruz Vermella Timor-Leste (CVTL, sigla portugés) hakarak halo kooperasaun hodi implementa programa rua.

“Fulan ida-ne’e, ami asina ona nota entendimentu ho Servisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditoria Sosiál hodi simu fundu $100.000 hodi implementa programa ambiente saudável no juventude,” Sekretáriu Jerál CVTL, Luís Pedro Pinto, hateten, iha Bairru Formosa, tersa ne’e.

Kruz Vermella sei servisu hamutuk ho Autoridade Munisípiu Dili (AMD) no Servisu Saúde Munisípiu Dili bainhira atu realiza inisiativa ne’e.

“Ambiente saudável ne’e ita sei sosializa informasaun ba komunidade atu hadomi ambiente no labele soe lixu arbiru iha fatin-fatin no programa juventude, liuhosi juventude sira oinsá enkoraja ka influénsia nia maluk joven sira no komunidade atubele hadomi ambiente,” nia tenik.

Notísia relevante : CVTL-SASCAS halo doasaun raan hodi ajuda pasiente iha HNGV

Sekretáriu Jerál dehan, programa foku liu ba kapitál Dili, maibé sei haree mós ba munisípiu sira ne’ebé identifika moras dengue ho númeru a’as.

Lixu sai hanesan problema boot ne’ebé Timor-Leste enfrenta tanba ema balun seidauk iha konsiénsia atu soe lixu iha nia fatin.

“Kruz Vermella hamutuk ho Governu hanoin la’ós obriga ema atu halo tuir ami-nia hakarak maibé ida-ne’e uza konsiénsia, tanba baibain ema bolu saúde ne’e iha ita-nia liman rasik. Signifika ita hotu uza konsiénsia atu tau lixu iha nia fatin no kria ambinte ne’ebé mós atu livre hosi moras hotu liu-liu dengue,”  nia adianta.

Bainhira soe foer arbiru, bele fó biban ba susuk hela tolun aumenta ninia populasaun no ikus mai fó moras oin-oin ba ema.

“Ita iha kompromisu nafatin halo programa ida liu-liu saúde ambientál saudável, ne’ebé apoiu hosi Servisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditoria Sosiál. Ida-ne’e ita la servisu mesak maibé hamutuk ho entidade hotu atu haree ba ambiente sira, espera liuhosi programa sira ne’e ema bele iha konsiénsia kona-ba soe lixu,” nia tenik.

Iha fatin hanesan, Xefe Departamentu Saúde Ambientál, Agostinho de Oliveira, hateten, ai-moruk kímiku ba moras dengue hanesan fumigasaun no abate iha hela tanba moras dengue ba tinan ne’e ladún maka’as hanesan tinan uluk.

“Entaun sei sufisiente atu responde to’o tinan 2024. Daudaun sei iha stock sufisiente tantu iha nasionál no munisípiu atu asegura ba moras dengue, ai-moruk kímiku rasik sei iha litru 1.500 no abate 1.750,” nia dehan.

Maski aimoruk sufisiente maibé nafatin husu ba komunidade atu evita soe lixu arbiru, maibé presiza kria ambiente saudável iha uma-laran bele livre hosi moras dengue no seluk tan.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!