iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu planeia ona fahe foos ba populasaun iha área rurál

Governu planeia ona fahe foos ba populasaun iha área rurál

Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 20 setembru 2023 (TATOLI)–Governu foti ona medida hodi fahe foos ba populasaun iha área rurál, iha tempu badak, ne’ebé kestaun ne’e atu responde ba kondisaun folin foos sa’e maka’as iha merkadu no loja sira.

“Governu sei halo intervensaun ho rezeva stock foos ne’ebé daudaun iha armazen Sentru Lojístika Nasionál (CLN, sigla portugés),” Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, hateten iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, kuarta ne’e.

Mekanizmu fahe foos maka hanesan, parte Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) sei koordena ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE).

“Tanba foos ne’ebé sei fahe foku liu ba populasaun iha área rurál hanesan populasaun ho kategoria vulnerável no ema ho defisiénsia, espera intervensaun ne’e sei halo iha semana ne’e,” nia akresenta.

Notísia relevante : Governu presiza intervein folin foos iha Oé-Cusse, saka ida $20

Governante ne’e rekoñese, situasaun ne’e afeta maka’as ba komunidade no haree mós katak Timor-Leste nu’udar nasaun importadór foos ne’ebé mak maioria foos mai hosi rai-li’ur, enkuantu produsaun foos rai-laran la sufisiente atu hatan ba demanda konsumu nasionál.

“Konsumu foos importadu kada tinan tonelada rihun 138, enkuantu produsaun rai-laran kada tinan entre tonelada rihun 60, iha tinan 2023 ne’e foin tonelada rihun 40. Tanba konsumu foos boot liu, entaun tenke importa foos hosi rai-li’ur, kada tinan importa foos tonelada rihun 120 hosi Vietname, Tailándia, no Índia, maibé Índia deside ona lakohi importa foos bá nasaun lubuk inklui Timor-Leste. Ida-ne’e kontribui mós ba presu foos sa’e tanba nasaun sira ne’ebé ita importa foos ne’e kada tonelada $700, ida-ne’e mós kontribui presu foos sa’e,” nia esplika.

Membru Governu tutela aprezenta ona situasaun ne’e iha Konsellu Ministru, ne’ebé ezekutivu konkorda atu hatuur medida balun hanesan fó subsídiu ba empreza importadór foos no halo intervensaun merkadu.

“Intervensaun merkadu sei haree maka asegura uluk lai stock iha armazen CLN, tanba daudaun foos iha armazen nasionál iha tonelada 2.149 (foos saka 85.000), ne’e foos lokál. Durante ne’e formalmente hosi Governu seidauk halo importasaun foos, iha ona planu atu sosa foos maibé bainhira aprezenta planu ne’e, Primeiru-Ministru deside labele halo importasaun,” Ministru haktuir.

Maski nune’e, Ministru dehan ba oin presiza halo importasaun foos hodi asegura rezerva iha armazen nasionál ba fulan-neen ka tinan-ida ba oin.

Daudaun ne’e, foos importadu kilograma 25 ho folin $18 (antes ne’e $14) no kilograma 30 ho folin $19,50 (antes ne’e $16).

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!