iklan

POLÍTIKA

Mateus Inácio reeleitu sai xefe suku Metiaut períodu 2023-2030

Mateus Inácio reeleitu sai xefe suku Metiaut períodu 2023-2030

Kandidatu xefe suku ho númeru sorteiu rua (2), Mateus Inácio da Costa, reeleitu sai Xefe Suku Metiaut, postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Dili, iha eleisaun suku segunda ronda, segunda (13 novembru 2023. Imajen Tatoli, Nelson Sousa.

DILI, 13 novembru 2023 (TATOLI)–Kandidatu xefe suku eleisaun segunda ronda ho númeru sorteiu rua (2), Mateus Inácio da Costa, reeleitu sai xefe suku Metiaut, postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Dili, iha períodu 2023-2030.

Tuir rezultadu kontajen rezultadu votasaun ba eleisaun suku segunda volta hosi asembleia meza  suku Metiaut hafoin ramata eleisaun iha tuku 15h00 lokra’ik ne’e hatudu, kandidatu Mateus Inácio da Costa ho votu 316 no kandidatu númeru sorteiru ida (1), Marcelino Gomes, ho votu 144 no votu nulu haat (4).

Xefe suku reelitu, Mateus Inácio da Costa, hateten prosesu demokrásia mak la’o hanesan ne’e no nia parte hato’o agradesimentu ba konfiansa hosi komunidade suku Metiaut hodi hala’o kna’ar ba mandatu daruak nian.

“Misaun mai atu serbi, la’ós atu mai ukun. Buat ida ukun ne’e nível altu nian no lidér lokál mai atu serbi komunidade,” nia hatene hateten ba Ajénsia TATOLI iha sentru votasaun suku Metiaut, Dili, segunda ne’e.

Nia hateten, kona-ba prioridade ninia durante mandatu mak sei tau atensaun ba problema boot liu iha Metiaut mak problema menus ba bee-moos.

“Tenke ezekuta misaun ne’ebé Governu nasionál hatun mai oinsá atu haree nesesidade povu nian liuliu iha suku Metiaut. Esensiál liu mak problema bee-moos kuaze aldeia tolu ne’e hasoru problema,” nia hateten.

Nia hateten, prosesu normál durante ne’e ko’alia kona-ba programa prioridade mak hanesan durante ne’e sempre hala’o enkontru iha postu no munisípiu, kuaze programa ne’e sira nia parte rona hosi Governu nasionál, tanba ne’e reuniaun ba programa sira bainhira Governu fó mai parte suku hein ezekuta de’it.

Aleinde ne’e, nia nafatin mantein akumula joven sira iha suku Metiaut oinsá promove no garante pás no estabilidade.

“Ha’u hanoin ko’alia kona-ba seguransa ne’e jerál liu, maibé durante ne’e ami garante katak suku Metiaut ne’e probelma laiha, problema kiik-oan sira iha maibé krime grave ne’e, durante ne’e Metiaut laiha,” nia dehan.

Entertantu, tuir observasaun jornalista Agência Tatoli iha terrenu nota katak eleisaun suku segunda volta iha suku Metiaut hahí halo votasaun iha tuku 09h00 dadeersan no ramata iha tuku 15h00 lorokraik.

Prosesu eleisaun ne’e la’o ho di’ak tanba eleitór sira to’o sentru votasaun direta ba iha meza eleitorál hodi fó kartaun eleitorál atu hakerek naran, no simu bulletin votu hafoin ba iha kabina votu hodi ezerse sira-nia votu.

Tuir observasaun mós iha meza eleitorál hakerek tuir naran sira eleitór nian iha ema na’in-rua no prosesu ne’e la’o lalais tanba hela de’it kandidatu xefe suku na’in-rua (2), nune’e prosesu eleisaun ne’e lori eleitór sira vota lalais de’it maibé eleitór barak mak la partisipa.

Entretantu, iha suku Metiaut ne’e iha eleisaun suku primeira ronda ne’e ia kandidatu xefe suku hamutuk na’in-lima (5) ne’ebé kopostu hosi feto na’in-rua (2) no mane na’in-tolu (3).

Suku Metiaut iha aldeia tolu kompostu hosi aldeia 17 de Abril, aldeia Carungu Lau no aldeia Fatu-Cama ne’ebé ho eleitór 1336 no estabelese sentru votasaun tolu.

Eleisaun ne’e hetan akompaña hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, siglá portugés), Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no hetan seguransa másimu hosi membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

Eleisaun segunda ronda la’o susesu

Entretantu, Diretór Sekretáriadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten elisaun suku ba segundu volta ne’e la’o ho armonia no susesu kompara ho eleisaun primeira volta tanba votasaun hotu ssedu antes tama ba tuku 15h00.

“Ita nafatin ho regra ne’ebé aplika primeira volta iha segunda volta, maibé eleisaun ida-ne’e la’o ho di’ak no armonia, tanba sentru votasaun hotu-hotu ramata sedu no kontajen hotu-hotu la’o tuir oras ne’ebé iha. Mezmu iha parte balun hanesan mosu dezentendimentu entre sidadaun iha munisípiu Covalima maibé ita-nia Polísia Nasionál Timor-Leste asegura tiha kedas no akontensimentu ne’e la prejudika prosesu eleisaun refere,” Acilino Manuel Branco hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, segunda ne’e.

Nia esplika, sei hein prosesu kontajen no apuramentu iha suku mak foin bele hatene rezultadu hosi eleisaun segunda volta ne’e.

Vise Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Domingos Barreto, hateten katak eleisaun ida-ne’e la’o di’ak tebes no iha lorokraik ne’e iha suku balun ne’ebé konklui ona nia kontajen maibé ida-ne’e hein rezultadu apuramentu.

“Ami hosi CNE halo observasaun no monitorizasaun ba sentru votasaun hotu-hotu iha territóriu nasionál hatudu katak eleisaun ida-ne’e la’o ho di’ak tebes no ita agradese tanba buat hotu la’o di’ak tuir regra ne’ebé iha. Maibé ita sei hein prosesu kontajen ba apuramentu rezultadu eleisaun suku nian ne’e,” nia dehan.

Tuir dadus, iha suku hamutuk 271 ne’ebé avansa ba eleisaun segunda volta iha territóriu nasionál ne’ebé bazeia ba lista kada munisípiu mak hanesan;

  1. Munisípiu Aileu iha suku 24
  2. Munisípiu Ainaro iha suku 16
  3. MunisipiuBaucau iha suku 35
  4. Munisípiu Bobonaro iha suku 27
  5. Munisípiu Covalima iha suku 24
  6. Munisípiu Dili iha suku 18
  7. Munisípiu Ermera iha suku 29
  8. Munisípiu Lautém iha suku 16
  9. Munisípiu Liquisa iha suku 16
  10. Munisípiu Manatuto iha suku 15
  11. Munisípiu Manufahi iha suku 18
  12. Munisípiu Viqueque iha suku 22
  13. RAEOA iha suku sia (9)
  14. Iha Ataúro ne’e iha suku rua (2).

Jornalista : Nelson de Sousa/Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!