Top

Profesór rekoñese baku estudante iha prosesu aprendizajen

Superintendente Dirasaun Inspetór Edukasaun Munisípiu Dili, Albano José, hala’o enkontru ho estudante eskola Ensinu Tékniku Vokasionál (STM) Becora hafoin hala’o inspesaun ba kazu profesór ida baku estduante ida iha sala-de-aula bainhira prosesu aprendizajen la’o hela, kinta (28 fevereiru 2024). Imajen Tatoli/Osória Marques.

DILI, 28 fevereiru 2024 (TATOLI)–Profesór hanorin dixiplina Meláiu iha Eskola Tékniku Vokasionál (STM) Becora, Pedro da Conceição, rekoñese baku estudante ho naran José Alipio Walter Lopes Gusmão iha sala-de-aula tanba estudante refere halo barrulho banhira prosesu aprendizajen la’o hela.

“Asaun ne’ebé viral ne’e ha’u mak halo maibé la’ós atu oho ka halo tohar nia maibé eduka nia. Tanba estudante oan ne’e mak laiha respeitu no lafiar ba profesór ne’ebé hanorin iha sala-de-aula. Nia halo estrundu no barullu iha sala laran, tanba ne’e mak ha’u halo asaun ida-ne’e. Maibé molok baku nia, ha’u hasee nia atu nonook maibé nafatin halo barrulu entaun ha’u bolu hamriik iha oin no baku nia. Halo asaun ida-ne’e la’ós lori ba problema ka oho maibé ida-ne’e hanesan ha’u eduka, nune’e nia labele repete iha sala-de-aula ho profesór ne’ebé lori dixiplina seluk iha future,” Peofesór ne’e hateten ba jornalista sira, nakait ho video ne’ebé nia baku estudante ne’e daudaun ne’e viral iha rede sosial (Facebook), iha Eskola Tékniku Vokasionál (STM) Becora, kuarta ne’e.

Ho ida-ne’e, nu’udar umanu ida, nia hato’o deskulpa ba estudante no ba inan-aman sira-ne’ebé haree asaun baku estudante ida liuhosi video ne’ebé espalla iha rede sosiál ne’e.

“Ha’u husu deskulpa ba hahalok ne’ebé ha’u halo. Ida-ne’e hanesan dezastre ida-ne’ebé ha’u halo, maibé la’ós hanoin atu halo tohar. Ha’u baku dala haat ka dala lima maibé la’ós tuku, nia tankis mak ha’u baku sae kona nia ibun,” nia dehan.

Husu tanbasá mak la fó xamada ka bolu inan-aman, nia hatán, nu’udar profesór ne’e hanesan aman ida-ne’ebé hanorin nia oan sira entaun problema ne’ebé profesór bele rezolve ne’e rezolve kedas, la’ós lori to’o ba inan-aman.

Superintendente Dirasaun Inspetór Edukasaun Munisípiu Dili, Albano José, hateten profesór ne’ebé mak halo asaun hodi baku estduante iha sala-de-aula iha prosesu aprendizajen ne’e sei responsabiliza ba aktu ne’ebé halo.

“Akontesementu horisehik maizumenus tuku 10h30 iha turma A, estudante segundu anu, tuir kronolojia ne’ebé ohin dadeer ami rekolla informasaun sira hotu hosi sasin estudante no profesór ne’ebé baku. Ohin, ami foti ona informasaun hosi ita-nia profesór ne’ebé mak halo asaun ba estudante. Depois ami sei ba hasoru mós estudante ne’ebé vitima ninia inan-aman,” Inspetór ne’e hateten ba jornalista sira hafoin ekipa inspesaun munisípiu Dili halo enkontru ho diretiva estrutura profesór, iha Eskola STM, Becora, kuarta ne’e.

Nia dehan, vídeo ne’ebé mak agora daudaun virál ona iha mídia sosiál ne’e aktu violénsia ida, entaun krime ne’e nia tenke responsabiliza ba aktu ne’ebé nia halo, karik iha tempu ne’e la konsege kontrola ninia emosaun, entaun buat sira-ne’e akontese ona hanesan horisehik.

“Akontesimentu ne’ebé akontese tiha ona ne’e, tenke responsabiliza. Maibé, ami mai ne’e la’ós juis ho seguransa ka parte lei nian maibé ami rekolla informasaun, depois ami sei relata ba ami-nia superiór. Ne’eduni, desizaun ne’e superiór sira-nia kompeténsia,” nia dehan.

Sasin estudante ida, Carlos Goncalves, haktuir kronolojia katak akontesementu horisehik ne’e tuku 10h00 ona bainhira profesór bolu hela naran, kolega ne’e konta istória derepente kolega ne’e hamnasa, ne’e mak professór bolu nia ba oin, professor basa nia maibé kolega ho liman taka.Diretór

“Profesór buka ai, maibé foti fali aisar ho au fali. Depois profesór basa dala haat ka lima tiha, tuku sa’e kona iha ibun ka kona-ba iha ne’ebé ha’u ladún hatene ida, tanba tuku sa’e ne’e kolega lori liman tahan tiha,” nia haktuir.

Entretantu, jornalista tenta atu entrevista Diretór Eskola Ensinu Tékniku Vokasionál (STM) Becora maibé diretór ne’e hateten “no coment”.

Bazea ba estudu hosi organizasaun naun governamentál haktuir katak liu 70% estudante sira iha Timor-Leste ne’e hetan esperiénsia agresaun ka kastigu fíziku akontese iha eskola, ne’ebé dalaruma akontese iha sira-nia uma mak hanesan hetan basa, tebe, kuu no rakut fuuk.

O Governo informou à Revisão Periódica Universal em agosto de 2016 que uma política de “tolerância zero” havia sido implementada pelo Ministério da Educação em escolas de todo o país, afirmando que uma pessoa que infligisse punição física a uma criança seria retirada da sua posição.

Jornalista : Osória Marques

Editór         : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!