Servisu Saúde Ermera kombate Chikungunya-Dengue ho fumigasaun masál

DILI, 08 marsu 2023 (TATOLI)–Diretór Servisu Saúde munisípiu Ermera (SSE), António de Deus Fátima, hateten servisu saúde Ermera kombate moras Chikungunya ho dengue ho fomigasaun masál no distribui abate ba komunidade.
“Servisu saúde Ermera rejista ema ema hamutuk 149 ho moras Chikungunya no liu 70 mak pozitivu no deteta mós moras foun Zika ne’e na’in-ida (1). Tanba ne’e mak atu prevene, servisu saúde Ermera halo fomigasaun no distribui abate ba komunidade,” Diretór António de Deus Fátima, hatete ba Agência Tatoli hafoin partisipa Semaináriu Nasionál Setór Saú’de nia Resposta ba Violénsia Bazea ba Jéneru hodi komemora loron mundiál feto iha Hotel City 8, Manleuana, sesta ne’e.
Nia esplika, rezultadu teste ne’e konfirmadu iha laboratóriu nasionál, bainhira profisionál saúde sira suspeita pasiente ho Chikungunya.
Servisu Saúde Ermera mós forma ona ekipa atu kontinua halo promosaun no halo ona fomigasaun masál bazea ba orientasaun Ministra Saúde nian no distribui abate ba kada uma kain atu susuk labele dezenvolve liután.
Diretór ne’e hateten SSE iha aimoruk fomigasaun no abate disponível atu halo fomigasaun hodi kombate chikungunya no denge.
Nia esplika, sintoma hosi moras Chikungunya hanesan mós dengue no nia tratamentu ba pasiente mós hanesan mak ninia tratamentu ne’e fó paracetamol, haruka hemu barak, hemu sumu barak nune’e bele kura.
Tuir dadus gráfiku hosi Institutu Nasionál Saúde Públika (INSPTL) iha Ministériu Saúde hatudu katak Timor-Leste rejista kazu Chikungunya hamutuk 195 ne’ebé kompostu hosi Dili hamutuk 88, Ermera 81, Liquiça 14, Lautém (ospalos) hamutuk hitu (7) no Bobonaro hamutuk lima (5).
Moras Chikungunya
Moras Chikungunya ne’e ninia fonte mai hosi susuk Aedes Aegipty no Aedes Albopictus ne’ebé mak infetadu ho virus Chikungunya.
Sintoma
Moras ne’e nia sintoma ka sinal sira mak ne’ebé akontese ba ema ida mak isin moras, artikulasaun (ain-tuur) moras, múskulu (ain-kabun) moras, bubu iha artikulasaun (liman-fuan nian), ulun moras, laran-sa’e, isin kole, isin mean no bele katar.
Nune’e, bainhira ema ruma hetan sintoma hirak ne’e, ne’ebé sintoma ne’e kauze hanesan moras dengue nian ne’e, husu lalais buka asisténsia médiku no labele kura mesak iha uma. Hemu bee barak no ba inan ne’ebé fó susu-been inan nian ba bebé, tenke kontinua fó susu nafatin.
Prevensaun
Oinsá atu halo prevensaun ba moras ne’e? Atu prevene moras Chikungunya ne’e, husu ba komunidade ida-idak tenke;
- Hamoos lixu sira, labele husiki bee nalihun iha roda uzadu sira-nia laran-vazu aifunan nian ka fatin ba bee ne’ebé husiki nakloke luan.
- Rega aimoruk susuk hodi hamate susuk sira.
- Uza moskiteiru bainhira toba, rede susuk iha janela no uza replente susuk nian.
- Hatais roupa kór naroman no ho liman naruk ka tau kalasa naruk, ne’ebé bele taka ita-nia liman no ain.
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes

