DILI, 16 maiu 2024 (TATOLI)- Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tinan ne’e, Governu harii Banku Dezenvolvimentu, nune’e bele fó kréditu ba ema hotu ne’ebé iha inisiativa di’ak atu dezenvolve setór produtivu.
“Tinan ne’e ami sei harii Banku Dezenvolvimentu hodi fó kréditu ho funan ne’ebé ki’ik ba ema hotu ne’ebé presiza kréditu atu dudu setór produtivu,nune’e ita bele hadia daudaun ona ita nia ekonomia,” Xefe Governu hatete ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Dili, kinta ne’e.
PM Xanana afirma polítiku ne’ebé Governu halo atu dezenvolve setór produtivu mak komese ona ho desentralizasaun podér lokál, nune’e ema hotu hela metin iha idaidak nia munisípiu.
Notisia relevante: Asegura Fundu Petrolíferu, PM Xanana husu Governante sira gasta osan ho kuidadu
“Ita temi ona desentralizasaun, iha desentralizasaun mak ita hadi’a daudaun ona atu ema husi munisípiu labele mai ona Dili. Ita haree durante tinan barak ema mai hotu Dili tanba munisípiu sira seidauk iha kampu servisu,” katak.
Desentralizasaun la’os hili de’it ema ne’ebé ba tu”ur iha Prezidente Autoridade Munisípiu, maibé atu forma ona Governu lokál ba tékniku finansa, tékniku administrasaun atu haree ba asuntu hotu ne’ebé tutela iha munisípiu.
“Governu ida ne’e esforsu hotu atu iha tempu besik munisípiu hotu tenke iha ona Governu lokál atu haree ba saúde, turizmu, edukasaun, ekonomia no seluk tan, ida ne’e mak ita dezenvolve ona ekonomia husi kraik sa’e mai leten, ida ne’e mak ita tenke haree ona ba setór produtivu ida ne’e mak sei bele ajuda ita nia ekonomia,” nia katak.
Nune’e, Xefe Governu enkoraza ema hotu liuliu joven sira atu haree ona investe iha setór produtivu, nune’e bele kontribui ba ekonomia rai-laran.
“Husu ba joven sira, ita lalika hanoin atu sai hotu funsionariu, lalika hanoin atu sai hotu Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), lalika hanoin atu sai hotu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), lalika hanoin atu ba eskola tenke sai hotu Doutór, maibé haree dadauk ona atu book iha setór produtivu tanba ita nasaun ne’ebé kiik,”
Programa Governu ba dezenvolve ekonomia
Timor-Leste, sai País ho rendimentu ki’ik ho setór privadu ne’ebé emerjente, ho diversifikasaun ekonómika limitada no konsentrada de’it ba produsaun agríkola. Biar nune’e, ita-nia País iha oportunidades ekonómika ne’ebé konsiderável (boot no barak) no potensiál ida forte atu sai Nasaun ida ho rendimentu médiu.
Apezarde progresu barak ne’ebé alkansa tiha ona, iha área ida ne’e, Timor-Leste tenke kontinua investe iha Planeamentu Estratéjiku ba Ekonomia ida, moderna no diversifikada. Atu poténsia (ka hakbiit) setór produtivu hale’u indústrias esensiais tolu – agrikultura, turizmu no petróleo – liuhusi estudu no aproveitamentu rekursus naturál ne’ebé iha, hodi aproveita daudaun mais-valia ne’ebé mai hosi lokalizasaun jeográfika no hosi perfil populasaun nian, sai estratéjia simples no asertada ida, atu lori ba diversifikasaun ekonómika, ne’ebé nesesária teb-tebes hodi reduz dependénsia ba reseitas petrolíferas.
Kriasaun de empregu no promosaun empriendedorizmu sai, au mezmu tempu, faktor no rezultadu atu materializa hanoin no vizaun kona-ba dezenvolvimentu ekonómiku ida ne’e, maske Governu tenke kria kondisoens hodi labele hadok fali jovens, hodi mós promove setór privadu no rekursus hirak ne’e mak fundamentál atu aumenta produtividade Nasionál, hodi kria oportunidade kreximentu ekonómiku ne’ebé sustentável. Ba ida ne’e, Governu sei hamosu mekanizmus jurídiku no polítiku hodi estimula kriatividade, inovasaun no diversifikasaun ba ekonomia Nasionál.
Nune’e, Governu Timor-Leste sei: transforma rikeza natural Timor-Leste nian, ne’ebé mai husi Rain no husi Tasi, ba iha seguransa ai-hán (seguransa alimentar), iha saúde, iha produtividade no iha oportunidade ba kriasaun de empregu. Sei mos transforma idrokarbonetus ba oportunidade dezenvolvimentu no moris-di’ak (bein-estar) ba populasaun tomak, liuhusi dezenvolvimentu infraestrutura, setór privadu no kriasaun de empregu. Sei transforma mós rikeza hosi nia emar sira, hosi ninia paizajen naturál no hosi ninia kultura ímpar, ba empriendedorizmu no ba aumentu rendimentu iha País tomak.
Estratéjia foun ida ne’ebé sei adota husi Governu Konstitusionál IX, ho objetivu atu halo diversifikasaun ekonómika no kreximentu sustentável ba nasaun ne’e, maka halibur hamutuk rekursu tasi nian ho forma sustentável ba paradigma foun ida dezenvolvimentu nasionál nian.
Notisia relevante: Fundu Petrolíferu biliaun $18,45 iha trimestre dahuluk 2024
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór : Florencio Miranda Ximenes





