“TL nasaun ki´ak-liu iha rejiaun Sudeste Aziátiku-segundu lugar iha kontinente Ázia”

DILI, 21 maiu 2024 (TATOLI)—Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN) felisita povu Timor-Leste tomak ba komemorasaun loron restaurasaun independénsia ba da-22 (20 maiu 2002-20 maiu 2024).
Notísia Relevante: Komemora 20 maiu: PN husu dezenvolve TL ba povu nia moris di’ak
Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten 20 maiu horisehik, Timor-Leste selebra loron importante no krusiál tebes iha Timor-Leste no tinan 50 harii ASDT/FRETILIN no tinan 22 restaurasaun independénsia, maibé sai nasaun ki’ak liu iha sudeste aziátiku.
“Hafoin restaurasaun independénsia tinan 22 no tinan 50 iha luta ba libertasaun, Timor-Leste kontinua ho populasaun 42% sei moris ho ki’ak estrema, ne’ebé hatuur Timor-Leste sai nasaun ida ho númeru ki’ak aas liu iha rejiaun sudeste aziátiku no segundu lugar iha kontinente ázia,” nia hato’o plenária Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.
Nia dehan, índise dezenvovimentu kapital umanu Timor-Leste nian ho de’it sentavu 0.55 kiik liu kompara ho rai sira iha rejiuan ne’e, no Timor-Leste nia populasaun iha esperansa ba moris (esperansa da vida) kiik liu ho tinan 69.5 de’it no TL iha pozisaun ka kategoria rai hamlaha ho alarmante tebes.
“Ita-nia populasaun liuliu labarik sira-ne’ebé nu’udar futuru ita-nia rain nian, maioria moris ho má-nutrisdaun no sub-nutrisaun,” nia dehan.
Timor-Leste moris ho ekonomia ida komsumtivu, importa barak liu duké produs, Timor-Leste nia fundu mina-rai nian komesa mohu ba bebeik aumenta tan ho dezáfiu demográfiku no kapasidade ekonómika limitada.
Atu enfrenta dezáfiu sira-ne’e hotu, importante atu Timor-Leste hanoin hikas valór sira-ne’ebé lori ita-nia fundador sira inísia luta.
Presiza reflete fali óinsa atu kontinua luta ne’ebé iha ho valór ne’ebé nune’e, tanba dezáfiu sira-ne’ebé Timor-Leste hasoru sei lori tempu no jerasaun lubuk ida hodi hakat liu.
Nune’e, nia dehan, importante no krusial tebes atu koloka hikas povu iha sentru ba dezenvolvimentu, katak governasaun sira orientadu ba garante vida ida di’ak-liu no ho dignidade ba timoroan hotu. Ne’e katak, polítika no programa sira dezenvolve ho objetivu mak promove bem-estar no prosperidade ba povu hanesan indivídu no koletivu.
Importente atu rekoñese no valoriza diversidade sosiokulturál Timor-Leste nian, garante katak politka no programa sira reprezenta aspirasaun no nesesidade timoroan sira-nian. ho ne’e mak sei promove partisipasaun ativa husi sidadaun ida-idak ba harii futuru komun ida ba timoroan hotu.
“Atu ita hakat ba oin, FRETILIN bolu ita hotu nian atensaun ba buat tolu importante,” nia hateten.
Primeiru, nia dehan, hametin no defende Estadu de direitu demokrátiku, hahú uluk ho órgaun poder polítiku sira, Prezidénsia, Parlamentu no Governu nune’e mós justisa, atu tulun malu hodi hala’o ida-idak nia funsaun ho diak,” nia dehan.
Promove partisipasaun sívika sidadaun sira-nian, hametin instituisaun demokratika no liuliu kombate korrupsaun hanesan inimigu komun.
Daruak, nia apela atu líder polítika no organizasaun polítika sira halo auto-reflesaun halo balansu objetiva ba saida mak halo ona no halo ho di’ak ka la di’ak, no saida mak presiza halo tan no halo ho di’ak ba Timor-Leste nia di’ak.
Datoluk, FRETILIN apela ba timoroan hotu atu fila-fali ba valór ne’ebé halo ema hotu manán iha funu hasoru okupasaun, valór importante ida-ne’e mak unidade tanba timoroan nia trajetória hatudu ona prova husi podér unidade nian.
Ho pensamentu no hahalok unidu ba objetivu komun, Timor-Leste konsege hakat liu dezáfiu sira ne’ebé ema seluk haree inposível no la fiar katak Timor_lesye bele hakat liu.
Deputadu CNRT, Patrocínio dos Reis Fernandes, hateten kona-ba atu aposta ba unidade nasionál mai timoroan hotu haree situasaun sira-ne’e nu’udar situasaun nasaun nian, ita hotu-hotu iha responsabilidade ba ida-ne’e hodi buka solusaun hamutuk.
Xefe Bankada KHUNTO, Antonio Verdiál de Sousa, dehan horisehik timoroan festeza komemorasaun loron restaurasaun independénsia ba da-22.
Nia observa, durante tinan-22 haree kona-ba infraestrutura bázika hanesan edukasuan, saúde, bee-moos, estrada, telekomunikasaun no seluk-seluk tan, sei dook loos husi espetariva nasaun ida-ne’ebé ukun aan tinan 22 ona.
“Hanesan Deputadu sente lamentável, maibé orgullu nu’udar timoroan, nunka lakon esperansa, sempre iha esperansa katak Timor-Leste sei sai diamante iha biban ida no sei to’o biban ne’e, bainhira sistema edukasaun, saúde kualidade asesivel, husi grupu saida de’it, laiha ema la’o dook ba buka bee-moos, estrada to’o ba área remota tomak, telekomunikasaun baratu no lais,” nia espera.
Nune’e, nia husu, kontribuisaun hahú husi timoroan ida-idak no povu tomak liuliu ba ukun-na’in sira atu ukun ho matenek, responsabilidade ho fuan.
Deputadu CNRT, Gabriel Soares, liuhusi nia intervensaun iha reuniaun plenária ne´e, nia parte fó parabens ba povu Timor-Leste tomak tanba horisehik TL selebra loron restaurasaun independénsia ita halo ba tinan-22.
Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, hato’o parabéns ba povu Timor-Leste ne’ebé selebra tinan 22 restaurasaun independénsia hodi Timor-Leste hamriik nu’udar nasaun independente ida.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

