DILI, 24 jullu 2024 (TATOLI)—Xefe Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, konsidera Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, lakon ona morál ba sosiedade Timor-Leste (TL) ne’ebé maioriatariamente katólika, tanba partisipa ka sai testamuña kazamentu sívil entre Bella Galhos ho Iram iha Austrália.
Notísia Relevante: PR Horta klarifika sai sasin ba kazamentu sivíl entre Bella Galhos ho Iram iha Austrália
Nia dehan, bainhira lee no rona informasaun sira-ne’ebé viral iha mídia kona-ba feto ho feto moris hamutuk hanesan feen ho laen, maibé hanesan sosiedade ida tolerante ne’e respeita ema-nia dignidade no direitu umanu.
“Maibé, agora sai problema, tanba kuandu fó sai ona ba públiku katak ami mak ne’e no Estadu tenke rekoñese, ho Prezidente Repúblika nu’udar Xefe Estadu kuandu ba sai asiste ka testamuña ne’e indireitamente Estadu rekoñese ona. Ha’u hanoin problema mak ida-ne’e agora. Problema agora, ba ita Parlamentu ida-ne’e, ho prezensa Xefe Estadu ba sai testamuña kazamentu ida hanesan ne’e mak problema, tanba kontra morál sosiedade nian, Timor ne’e maiória katólika no morál katólika ne’e reprezenta sosiedade Timor nian, halo oinsá mak Estadu kontra sosiedade rasik,” Deputadu Aniceto Longuinghos Guterres Lopes levanta liuhusi reuniaun plenária komisaun permanente iha sala plenária Parlamentu, kuarta ne’e.
Nia dehan, maske iha Timor-leste seidauk iha lei maibé Xefe Estadu ho ninia prezensa ne’e la’ós koesidénsia, tanba Prezidente José Ramos Horta ne’e ninia maneira hatais ne’e beim preparadu, maske nia hateten ba hanesan Ramos Horta maibé buat ida Xefe Estadu ne’e kargu sei iha,
Nune’e, Aniceto dehan, klarifikasaun ne’ebé PR hato’o ona hanesan rekoñesimentu indireta ba kazamentu sira hanesan ne’e, maibé ida-ne’e kontra morál sosiedade Timor-Leste nian, ne’ebé maioriatariamente katólika.
Deputadu husi bankada opozisaun ne’e hateten, ba PN atu husik hela situasaun ne’e hanesan ne’e, tanba se agora Igreja mós ita la rona ninia pozisaun maibé kestaun morál, tanba liga direitu sidadaun ninian ka direitu umanu ho Estadu indireitamente rekoñese ne’e, PN labele nonook tanba deputadu sira mós reprezenta sosiedade ida-nia morál ne’ebé Estadu hamonu ona.
“Ita sai Deputadu no Prezidente mós povu ka sosiedade ida ne’e mak mak hili ita, agora ida kontra rasik ne’e ita hanoin situasaun la normál, ita tenke tur hamutuk ko’alia buat ne’e,” nia dehan.
Xefe Bankada CNRT, Duarte Nunes, hateten PR nia hanesan ema líder ida bele responsabiliza ba buat ne’ebé nia halo, tanba se kompara ho ema ki’ik ruma iha komunidade nia leet ruma mak nia hahalok la kona komunidade ne’e nia laran, ema mak sei la gosta nia.
Nia dehan, ida-ne’e sosiedade nia haree mak ladi’ak kona-ba situasaun ne’ebé kontra morál no morál ne’e afeta ba ida-idak nia sentimentu ne’ebé nia halo tanba haree ba direitu umanu, ne’e fila-fali ba ida-idak ninia responsabilidade hanesan ema no polítiku.
“Hanoin bankada atu fó sansaun ruma ba PR, ita atu haree husi lei ne’ebé no atu fó atensaun ruma mós. Ha’u haree, politikamente laiha forsa atu ba iha ne’eba, tanba nia povu mak hili, no agora povu mak sei haree la’ós CNRT mak atu haree ne’e fila-fali ba povu nia haree,” nia hateten.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes