SETP presiza sensibiliza Lei Rejime Espesiál ba Definisaun titularidade bein imóvel

DILI, 25 jullu 2024 (TATOLI)—Deputada FRETILIN, Maria Anabela Sávio, husu ba Sekretária Estadu Terra no Propriedade (SETP) atu halo sosializasaun liu-tán ba Lei númeru 13/2017, 5 juñu nian kona-ba Rejime Espesial ba Definisaun titularidade bein imóvel ba autoridade lokál ho komunidade sira iha territóriu.
Notísia Relevante: MJ kapasita funsionáriu justisa Viqueque kona-ba definisaun titularidade bein imóvel
Nia hateten, iha realidade autoridade lokál no líder komunitáriu sira seidauk intende di’ak ho lei refere, oinsá sira bele transmite ba komunidade sira bele intende ho definisaun entre estatutu rai, hanesan domíniu rai públiku Estadu, domíniu rai privadu no domíniu rai eransa.
“Nune’e, hakarak enkamiña hela ba ministériu relevante ho komisaun A ne’ebé toma konta ba lei, presiza halo sensibilizasaun hodi hamenus problema iha terrenu. Tanba, semana liu ba, iha ha’u-nia kontaktu eleitorál ne’e deteta buat barak,” nia hatetetn ba jornalista sira iha uma fukun Parlamentu Nasionál.
Lei ida-ne’e buka klarifikasaun jurídika kona-ba na’in ba rai no halo efetivu dimensaun oioin direitu propriedade privada nian, ne’ebé prevee ona iha artigu 54 númeru 1 konstitusaun.
Prosesu hodi regulariza titularidade bens imoveis ne’ebé prevee iha lei ida-ne’e sai fundamentál hodi hametin pás no dezenvolvimentu sosiál no ekonomia país nian.
Solusaun hirak ne’e, adota iha lei ida-ne’e haree husi Timor-Leste nia istória iha dékada hirak ikus ne’e no bazeia ba koñesimentu ne’ebé tau hamutuk iha tinan barak nia laran, hafoin halo tiha estudu no konsulta públiku kona-ba kestaun propriedade imóvel, hodi nune’e buka hamoris ekilíbriu entre pozisaun oioin iha sosiedade Timor nian.
Bazeia ba Timor-Leste nia situasaun istórika no jurídika, nia dehan, hatuur tiha nu’udar lei ida-ne’e ho nia objetivu prinsipál sira mak klarifikasaun situasaun jurídika propriodade nian no promosaun ba distribuisaun no asesu ba rai.
“Klarifikasaun ba direitu sira propriodade nian halo liuhosi rekoñesimentu ba direitu propriedade uluk nian, konstituisaun no lejizlasaun sira seluk ejize atu salvaguarda direitu formál sira uluk nian, pertense ba timoroan ne’ebé hetan ho válidu iha administrasaun uluk nian,” nia dehan.
Iha konstitusaun artigu 54 no 165 no lei númeru 2/2002, 07 agostu nian, ne’ebé simu iha bloku lejizlasaun uluk nian no mós lei númeru 1/2003, 10 marsu, kona-ba bein imóvel Estadu nian, obriga atu rekoñese direitu sira-ne’e.
Ba ida-ne’e, nia hateten, presiza atu hanoin ho limita ne’ebé konstituisaun hatuur no bandu iha númeru 4 hosi artigu 54 katak sidadaun husi rai-li’ur labele na’in ba rai privadu.
Aleinde rekoñese direitu formál sira uluk nian, lei ida-ne’e mós hamoris figura direitu informál propriedade sira, ho objetivu atu kurije prátika injustisa molok Timor-Leste nia independénsia tanba falta formalizasaun ba direitu sira.
Antes ne’e, Deputadu CNRT, Natalino dos Santos, husu Governu atu kontrola sidadaun sira ne’ebé okupa rai no uma Estadu hanesan perumahan ne’ebé iha tempu Indonézia husik hela, tanba daudaun ne’e sidadaun sira hanesan iha área Surikmas, Delta, Bairru Pite okupa uma Estadu sira balun konstrui foun la hatene hetan lisensa husi Governu ka lae, nune’e presiza tau atensaun.
Deputada CNRT, Cedelízia Farria dos Santos, mós husu atu kontrola rai no uma Estadu, tanba iha sidadaun balun halo sub-arenda tutan ho xineza sira selu kustu boot hodi loke loza sira iha Dili laran, nune’e presiza regulariza parte ida mós hatama reseita ba Estadu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

