iklan

EKONOMIA, HEADLINE

KONSSANTIL: Timor-Leste seidauk liberta nia povu husi problema seguransa alimentár

KONSSANTIL: Timor-Leste seidauk liberta nia povu husi problema seguransa alimentár

Labarik no Inan isin-rua sira iha Postu Adminitrativu Metinaro, halo rejistu hodi simu ai-han nutritivu hosi Governu Japaun no Programa Ai-han Mundiál (WFP, sigla inglés), iha Sede Suku Wenunu, kinta (05/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 30 Agostu 2024 (TATOLI) – Iha ámbitu komemorasaun Loron Konsulta Populár ba da-25, Konsellu Nasionál ba Soberania, Seguransa Alimentár no Nutrisaun iha Timor-Leste (KONSSANTIL) hato’o nia pontu de vista katak Timor-Leste liberta ona nia pátria liuhusi referendu, maibé seidauk liberta nia povu husi problema seguransa alimentár.

Diretór-Ezekutivu KONSSANTIL, Komar Mendonça, dehan bainhira ko’alia kona-ba soberania, iha buat rua maka presiza tau iha konsiderasaun, ida maka soberania ba rai ne’ebé Timór hetan ona no seluk mak soberania ba alimentár ne’ebé to’o ohin loron seidauk atinje.

“Bainhira ko’alia kona-ba seguransa alimentár sai asuntu ida importante ba timoroan hotu atu fó hotu-hotu nia kontribui ba redús inseguransa alimentár”, Komar Mendonça hateten ba Tatoli.

Tuir nia, Timor-Leste tenke tau atensaun ba asuntu seguransa alimentár ho sériu hodi kombate má nutrisaun ne’ebé daudaun país enfrenta no iha primeiru lugar iha ázia ho 40,7%, ne’ebé afeta ba metade labarik timoroan husi tinan lima mai kraik.

“Ida ne’e situasaun ida sériu tebes, ne’ebé presiza hetan atensaun husi ema hotu iha nasaun ne’e, liuliu ministériu xave sira atu halo esforsu hodi kombate má nutrisaun iha Timor-Leste. Papél importante ida ne’ebé Governu tenke hala’o iha tinan 2025 ne’e maka oinsá atu halo esforsu hodi hasa’e produsaun ai-han iha rai-laran, nune’e bele kontribui ba redusaun má nutrisaun”, nia sujere.

Dirijente ne’e salienta relasiona ho Konsulta Populár ne’ebé país selebra ohin katak ida ne’e mai husi esforsu timoroan hotu, hahú husi líder nasionál, partidu polítika sira no komunidade hotu mak ohin loron rai ida ne’e sai nasaun livre husi kolonializmu ninia ukun.

“Tanba todan ne’ebé timoroan hotu hasoru iha tinan 400-resin mai to’o tinan 24 iha okupasaun Indonézia nian hodi hakotu ona iha 30 Agostu ne’e maka hotu-hotu sente ona nia rezultadu. Tanba ne’e, tenke tau iha esperansa katak asuntu seguransa alimentár ne’e sei la sai problema boot ida ba Timór, bainhira buka haka’as aan atu 2025 ne’e halo duni esforsu hodi hasai tiha Timór husi problema inseguransa ai-han, nune’e labarik sira inklui sira ne’ebé hela iha área rurál ne’ebé tama iha númeru má nutrisaun bele hetan ai-han ida sufisiente hodi hasa’e kreximentu ba sira-nia moris”, nia afirma.

Ba Komar Mendonça, bainhira ko’alia kona-ba dezenvolvimentu, labele haree de’it ba konstrusaun fízika, maibé observa mós dezenvolvimentu umana tanba nia báziku maka alimentasaun. Bainhira alimentasaun la hetan ona atensaun, produsaun ai-han iha rai-laran ladi’ak, Governu kontinua depende ba ai-han importasaun maka sei hamosu boot ba jerasaun foun sira, espesialmente labarik sira.

“Sira sei la hetan nutrisaun di’ak no labarik timoroan sira sei labele dezenvolve aan ho di’ak iha futuru. Tanba ne’e, Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta tenke halo planu no programa ida di’ak iha 2025 atu mobiliza povu agrikultór sira iha kada munisípiu atu tun hotu bá natar no to’os hodi serbisu atu hasa’e produsaun”, nia rekomenda.

Aleinde ne’e, tenke tau orsamentu iha 2025 ba produsaun ai-han hodi bele redús tiha problema má nutrisaun iha nasaun ne’e, tanba iha peskiza 2022-2023 hatudu katak husi totál populasaun Timor-Leste ema kuaze rihun 360 mak hasoru hela inseguransa alimentár.

“Iha tinan 2024 ne’e, ita seidauk hatene númeru má nutrisaun ne’e tun ka sa’e. Maibé, haree ba realidade iha terrenu folin foos kontinua sa’e. Ita husu ba Governu atu tau atensaun lalais hodi bele rezolve problema sira ne’e atu labele fó impaktu ba povu”, nia salienta.

KONSSANTIL bolu atensaun urjente ba Ministériu Agrikultura atu hola nia papél importante iha 2025 hodi tau orsamentu atu aselera ona serbisu iha baze hodi hasa’e produsaun iha tinan lima nia laran.

“MAPPF tenke tau osan iha 2025 ba estensionista sira atu reforsa serbisu tékniku hamutuk ho agrikultór sira iha setór produtivu. Presiza tau osan sufisiente ba manutensaun ekipamentu no kombustivel sira no tau mós osan hodi hasa’e produsaun iha área pekuária no peska”, adianta.

Nune’e mós Ministériu Komérsiu no Indústria tenke halo jestaun ba armazenamentu no prevee osan insentivu ba natar ho to’os-na’in sira hodi sosa sira-nia produtu ne’ebé prodús ona. Nune’e, foos sira ne’ebé hatama husi rai-li’ur tenke tama iha jestaun ida atu labele fó fali lukru ba grupu ida maka halo monopóliu ba folin foos hodi fó terus fali ba povu ki’ik sira atu kontinua hasoru problema ba inseguransa alimentár no ikus mai hetan má nutrisaun.

Iha sorin seluk, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, responde katak diresaun agrikultura, pekuária no peska ne’e daudaun halo ona idaidak nia esforsu atu iha mandatu tinan lima ne’e responde duni ba kauza inseguransa alimentar iha nasaun.

Tanba ne’e, Ministériu Agrikultura, konsege halo ona esforsu maka’as iha tinan ida ne’e hodi hasa’e produsaun ai-han iha rai-laran, nune’e bele responde ba problema ai-han.

Marcos da Cruz admite katak Timor-Leste tama duni iha númeru ba kazu má nutrisaun aas no nia ho kestaun sira ne’e maka ministériu xave sira halo ona esforsu atu responde ba problema inseguransa ai-han.

“Tinan ida ne’e konsidera iha mudansa, tanba rai ektare 1.200-resin ne’ebé kategoria abandonadu, ita iha natar ektare rihun 39-resin maka halo ona espansaun no iha ektare rihun 40 maka ita reativa ona”, dehan.

Tuir nia, bainhira natar ektare rihun 40 kolleta hotu, kada ektare sei atinje hare tonelada 4, signifika bele garante produsaun hare tonelada 120 to’o 130. No bainhira konverte fali ba foos bele atinje entre tonelada rihun 75 to’o 80.

Ho nune’e, nia husu ba forsa traballu Ministériu Agrikultura nian, liuliu tékniku sira ne’ebé serbisu iha baze atu nafatin tau importánsia ba produsaun rai-laran.

Nia espera rezultadu husi produsaun hare no batar iha époka dahuluk no époka daruak ne’ebé sei fó sai iha Novembru 2024 ne’e la’o tuir estimativa ne’ebé ministériu halo ona no sei bele responde ba problema subnutrisaun iha país.

Notísia relevante: KONSSANTIL sujere ba MAPPF aloka orsamentu sufisiente hodi hasa’e produsaun alimentár

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!