DILI, 21 outubru 2024 (TATOLI)—Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, siglá portugés), reprezenta husi Vise-Ministru asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, segunda ne’e, hala’o audiénsia públika ho komisaun A trata asuntu Justisa no Konstitusionál iha Parlamentu Nasionál (PN) kona-ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 PCM nian ho entidade tutela sira.
“Ministériu Prezidénsia Konsellu Ministru mai audiénsia ho komisaun A, relativa ho orsamentu 2025, mai ho entidade sira autónomia finanseira administrativa no patrimóniu hanesan, AMRT, I.P, Centro Nacional Chega, I.P, Inspesaun Jerál Estadu, ho gabinete Primeiru Ministru nian,” Vise Ministru asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hateten ba jornalista sira hafoin ramata audiénsia iha sala konferénsia PN.
Durante audiénsia, Vise-Ministru aprezenta proposta OJE 2025 PCM nian ne’ebé ministériu ne’e mai ho reforma foun hanesan ho ministériu PCM iha OJE 2024 iha entidade haat, hanesan PCM, Vise Ministru asuntu Parlamentár, Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Sekretária Estadu Igualidade Inkluzaun (SEI) maibé iha proposta OJE 2025 la inklui ona SEKOMS separa ona.
“Entaun, ohin, mai aprezenta ba ezekusaun OJE 2024 ne’ebé SEKOMS iha laran. OJE 2024 PCM nian iha millaun $12-resin se hamutuk ho SEKOMS, ezekusaun atinje 69,1%,” nia relata.
Ministériu PCM aprezenta ninia proposta OJE 2025 millaun $4-resin ne’ebé orsamentu hetan aumenta tanba Ministru PCM hetan tan delegasaun kompeténsia hanesan interlokutor ba negosiasaun greater sunrise, tanba ne’e iha aumenta uitoan orsamentu ba tinan oin espesífiku uitoan ba koobertura tipu foun ne’e.
Ba tinan oin, negosiasaun greater sunrise sei aumenta liután iha tinan oin no despeza sira seluk PCM mak halo jestaun hela ba edifísiu sentrál Palásiu Governu, nune’e despeza regulár sira tenke halo.
PCM hanesan ministériu ida koazuva direta ba Primeiru-Ministru (PM) entaun despeza ne’ebé iha ba de’it saláriu bensimentu no bens serbisu de’it no bens serbisu ba atividade serbisu ne’ebé iha ho saláriu vensimentu ba forsa traballu ne’ebé iha hanesan mós gabinete PM.
Bibán ne’e, Vise-Ministru asuntu Parlamentár ne’e aprezenta mós proposta OJE 2025 husi gabinete Primeiru-Ministru (PM) millaun $3.
“Ohin, inklui gabinete Primeiru-Ministru (PM). PM nia gabiente husi OJE 2024 nian iha millaun $6-resin no iha proposta OJE 2025 millaun $3 de’it. PM nu’udar xefe Governu halo atividade superviziona ba liña ministeriál,” nia hateten.
Entretantu, tuir dokumentu livru proposta OJE 2025 Planu Asaun Anuál serbisu no entidade setór públiku administrativu, ba tinan oin ne’e PM prevee $3,884,402 hodi aloka ba saláriu vensimentu $1,137,348, bens no serbisu $2,387,054, kapitál menór $360,000
PM iha programa prioridade rua (2) hanesan programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa rua (2) no atividade tolu (3).
Progama lidera estratéjia polítika Governu no polítika nasionál ho sub-programa haat (4) no atividade neen (6).
Enkuantu, Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, siglá portugés) iha proposta OJE 2025 prevee $4,956,893 hodi aloka ba saláriu vensimentu $2,929,942, bens no serbisu $2,026,951.
PCM ba tinan oin iha programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa rua (2) no atividade 10.
Programa polítika estratéjia nasionál ho sub-programa walu no atividade 25.
Aprezenta orsamentu SEKOMS
Vise-Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, informa liuhusi audiénsia ne’e aprezenta mós proposta OJE 2025 husi Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) ho entidade tutela hanesan Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTEL, E.P) ho instituisaun autonoma Agência Noticiosa de Timor-Leste TATOLI, Institutu Públiku.
“SEKOMS, ohin, ami aprezenta iha hotu tanba tutela iha Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, mezmu tinan oin SEKOMS goza ona autonómia finanseira, administrativa no patrimóniu maibé nafatin tutela iha Ministériu Prezidénsia Konsellu Ministru,” nia dehan.
Nia hateten, orsamentu SEKOMS tinan oin prevee millaun $6,038,553 ho programa prioridade infraestrutura mak kontinua infraestrutura ba RTTL, E.P hodi kompleta tore ne’ebé dezde uluk planeia ona iha territóriu nasionál tomak ho tore 11, no hahú ona iha orsamentu retifikavu 2023 halo tiha balun ona, 2024 mak konstrui tore tolu (3) no iha 2025 kontinua konstrui tore tolu (3).
Tau atensaun ba infraestrutura RTTEL, E.P no rádiu komunidade sira, formasaun jornalista ne’ebé relfleta planu jerál dezenvolvimentu setór komunikasaun sosiál ne’ebé iha Governu Konstitusionál da-sia (IX) dezeña atu SEKOMS implementa durante mandatu.
“TATOLI no RTTL ne’e tama hotu sira-nia orsamentu iha orsamentu ne’e, tanba entidade públiku iha SEKOMS nia protofóliu, kontinua tanba instituisaun ida públiku ida-ne’ebé estabelese tau atensaun ba entidade públiku ne’ebé harii ona, ita hakarak nafatin dezenvolvimentu instituisionál ba RTTL no TATOLI nian hanesan mídia públiku Estadu nian atu kontinua tinan ba tinan tenke dezenvolve nafatin sira-nia kapasidade publikasaun sira-ne’ebé refleta Timor-Leste ida soberanu, garante liberdade imprensa no liberdade espresaun,” nia hateten.
Aleinde ne’e, nia dehan, apoiu mós órgaun komunikasaun privadu, nune’e mensajen klaru husi polítika ne’ebé liuhusi planu sira SEKOMS nian, progama sira-ne’ebé Governu dezeña mak ida ne’e atu dezenvolve setór komunikasaun ida kredível hodi kontribui ba dezenvolvimentu demokrásia.
“Ida-ne’e polítika Governu da-sia kontinua hela no agora la’o hela, apoiu direitu no apoiu la direta, ne’ebé SEKOMS prevee hela ho órgaun komunikasaun sosiál no mós privadu. Ita-nia esperansa katak, ho SEKOMS no lei Komunikasaun Sosiál ho Conselho Imprensa (CI) ne’ebé ativu tebes. Foin lala’is selebra loron liberdade imprensa nasionál iha Balibo, ha’u rona prezidente CI ne’ebé espresa vontade komunidade komunikasaun sosiál nian ne’ebé komprometidu garante imparsialidade, indepedénsia redasaun, kapasitasaun ba jornalista sira nian,” nia hateten.
Ida-ne’e, nia dehan, refleta pozisaun Governu nian atu dezenvolve setór ne’e ho kuidadu, ein-prinsípiu Governu hakarak mídia ida indepedente, neutru, imparsiál, nune’e bele garante liberdade imprensa no liberdade espresaun ho kualidade, kredível nafatin.
Tuir dokumentu livru proposta OJE 2025 Planu Asaun Anuál Serbisu no Entidade Setór Públiku Administrativu, ba tinan oin, SEKOMS prevee $6,038,535 hodi aloka ba saláriu vensimentu $1,619,260, bens no serbisu $767,835, transferénsia públika $2,751,440, kapitál dezenvolvimentu $900.
Husi orsmaentu ne’e, SEKOMS sei implementa programa tolu (3) hanesan programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa ida (1) no atividade hitu (7); Programa dezenvolvimentu setór komunikasaun sosiál ho sub-programa haat (4) no atividade 13; Programa dezenvolvimentu sistema komunikasaun instituisionál Governu iha sub-programa rua (2) no atividade neen (6).
Enkuantu, tuir dokumentu livru proposta OJE 2025 Planu Asaun Anuál Serbisu no Entidade Setór Públiku Administrativu, ba tinan oin TATOLI, I.P prevee $667,055 hodi aloka ba saláriu vensimentu $533,159, bens no serbisu $133,896.
Husi orsamentu ne’e sei finansia progama rua (2) hanesan programa garante liberdade espresaun no asesu informasaun ho sub-programa ida (1) no atividade tolu (3); Programa funsionamentu no dezenvolvimentu no instituisionál ho sub-programa rua (2) no atividade haat (4).
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





