HEADLINE, OEKUSI

OIM no APC Oé-Cusse halo simulasaun hodi responde ba dezastre naturál

OIM no APC Oé-Cusse halo simulasaun hodi responde ba dezastre naturál

OIM no APC Oé-Cusse halo simulasaun hodi responde ba dezastre naturál. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

OÉ-CUSSE, 06 Dezembru 2024 (TATOLI) – Organizasaun Internasionál ba Migrasaun (OIM) no Autoridade Protesaun Sivíl (APC) realiza simulasaun hodi prepara ba futuru atu responde ba dezatre naturál ne’ebé akontese iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

Simulasaun ne’e hala’o iha sentru evakuasaun Bansone, iha suku Cunha, sub-rejiaun Pante Makasar, hafoin termina semináriu loron tolu hodi konklui ho simulasaun.

Jestora ba Programa Dezastre Naturál ba Situasaun Emerjénsia husi IOM Ayu Hana Jaima. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

Jestora ba Programa Dezastre Naturál ba Situasaun Emerjénsia husi OIM, Ayu Hana Jaima, informa katak atividade ne’e nu’udar rezultadu ida husi serbisu barak no naruk, ne’ebé halo hamutuk no dezenvolve kapasidade lokál ba jestaun risku dezastre, fasilita hodi dezenvolve planu asaun komunitária to’o ba melloramentu infraestrutura atu serví komunidade.

OIM no APC Oé-Cusse halo simulasaun hodi responde ba dezastre naturál. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

“Atividade ida-ne’e sei la posivel bainhira lahó kolaborasaun no partisipasaun husi setór hothotu no komunidade nian”, nia hateten iha suku Cunha, ohin.

Notísia relevante: IOM apoia pesoál APC hala’o estudu komparativu iha Filipina

Tuir nia, Autoridade Protesaun Sivíl nia objetivu sira mak atu hadi’ak preparasaun no responde ba dezastre, atividade ida-ne’e nu’udar sasin ida ba RAEOA nia prontidaun hasoru perigu klimátiku, nomós enfatiza importánsia ba Governu no komunidade tomak nia aprosimasaun ba hametin komunidade nia reziliénsia.

“Ita-nia atividade sira ohin loron ne’e mós sei la posivel bainhira lahó apoia husi Bureau of Humanitarian Affairs, USAID.  Liuhusi kooperasaun naruk hodi tulun IOM nia serbisu ba hametin preparasaun emerjénsia atravezde redusaun risku dezastre, integra protesaun, no suporta APC nia koordenasaun husi nivél nasionál to’o munisipál ka rejiaun no suku”, nia adiánta.

OIMa no APC Oé-Cusse halo simulasaun hodi responde ba dezastre naturál. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

OIM komprometida nafatin atu kontinua reforsa estrutura jestaun dezastre lokál sira no kolabora ho autoridade lokál no membru komunidade atu prienxe nesesidade sira komunidade dezlokadu nian ho hadi’ak asesu ba servisu esensiál sira.

“Ita la’ós de’it redús risku dezastre, maibé mós reforsa grupu vulneravel sira atu partisipa ho ativa iha preparasaun ba dezastre, hodi asegura komunidade tomak ekipadu di’akliu hasoru dezafíu sira iha futuru”, nia dehan.

Notísia relevante: IOM apoia $200.000 ba CVTL implementa programa redusaun risku dezastre

Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Domingos Mariano dos Reis, apresia estraordinária ba IOM nia misaun ne’ebé iha Oé-Cusse, nomós iha territóriu.

Governante ne’e salienta katak bazeia ba Lei Seguransa Nasionál, protesaun sivíl nia misaun mak asegura populasaun sira husi ameasa dezastre. “Ohin, ita haree asimulasaun importante iha RAEOA, ne’e hatudu katak Timor-Leste bem preparadu atu responde ba situasaun emerjénsia sira”.

Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Domingos Mariano dos Reis. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

Nia esplika katak preparasaun no responde ba emerjénsia ne’e iha liña kooperasaun importante tebes, Protesaun Sivíl nia misaun sei la husik populasaun ida mate pur kauza dezastre, tan ne’e Governu hamosu Diresaun Mitigasaun no Prevensaun Dezastre ba Timor-Leste.

“Diresaun ne’e nia misaun mak fó edukasaun kona-ba redusaun risku ba dezastre hodi kontribui ba poupansa osan Estadu hodi promove no prevene ita-nia populasaun sira labele hetan dezastre no labele lakon rikusoin kauza husi dezastre”, nia afirma.

Sekretária Rejionál Edukasaun no Asuntu Asuntu Sosiál, Inácia Tamele, ne’ebé reprezenta autoridade RAEOA dehan simulasaun ne’e importante, tanba dezastre akontese ho tipu oioin, nune’e ekipa responsavel presiza iha koñesimentu sufisiente.

“Atu domina knaar no responsabilidade, liuliu ba ekipa dezatre naturál bele iha teoria, maibé atu domina di’ak liután liuhusi prátika, tanba dezastre mosu ho tipu oioin, balun rai halai, ahi han uma no dezastre seluk tan. Entaun, prátika simulasaun importante ba ekipa atu aumenta koñesimentu natoon molok tun bá terrenu hodi fó atendimentu ho profisionál”, realsa.

Notísia relevante: IOM konsulta matadalan protesaun violasaun jéneru no tráfiku umanu iha Oé-Cusse

Hola parte iha atividade simulasaun ne’e mak parseiru sira husi ONG internasionál no lokál sira mak hanesan OXFAM, Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL) filiál Oé-Cusse, Caritas Austrália, WFP, World Neighbors (WN), Wordfish, PNTL Oé-Cusse, Konsellu Suku Cunha, inklui komunidade.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!