DILI, 10 dezembru 2024 (TATOLI)—Membru Parlamentu Nasionál (PN) liuhusi Deputadu CNRT, Marcos Soares, felisita komemorasaun loron mundiál ba direitu umanu ne’ebé mundu tomak no Timor-Leste selebra iha kada loron 10 dezembru.
“Parabéns loron direitu umanu, tanba loron ne’e importante ba direitu sidadaun hotu-hotu nian, iha direitu bele hato’o aspirasaun no ninia hanoin ba na’i-ulun sira,” Nia hateten ba jornalista sira iha resintu PN, tersa ne’e.
Maibé, nia dehan, ada sidadaun ida iha direitu oinsá nia iha liberdade ne’ebé tenke tuir nia dalan.
Deputadu CNRT, Gabriel Soares, husu instituisaun ne’ebé trata asuntu direitu umanu atu hala’o serbisu di’ak liután liuliu ba advokasia atu proteje sidadaun sira-nia direitu liuliu valoriza direitu sidadania iha rai nee’.
Deputada FRETILIN, Maria Angelica Rangel, dehan ko’alia kona-ba direitu umanu iha pontu tolu mak hanesan direitu ba moris, direitu labele iha diskriminasaun no direitu atu ko’alia buat ne’ebé mak loos.
“Ami halo diskusaun iha lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE), buat importante tolu mak bankada FRETILIN sempre tau, edukasaun, saúde no ita-nia setór produtivu hanesan agrikultór sira,’’ nia dehan.
Deputadu FRETILIN, David Dias Ximenes ‘’Mandati’’, dehan 10 dezembru nu’udar loron mundiál direitu umanu ne’ebé aprova iha asembleia jerál ONU iha tinan 1950 ba nasaun sira-ne’ebé ratifika atu respeita loron direitu umanu.
Maibé, nia preokupa PN ohin laiha reuniaun plenária tanba uluk sempre iha plenária solene ida husi ne’e bankada hotu halo sira-nia deklarasaun polítika halo referénsia ba loron ohin.
“Loloos, ita hotu tenke fó konsiderasaun, tanba ita-nia funu ne’e mós hotu no ita hetan apoiu husi komunidade intersionál. La’ós tan kilat no la’ós tan ita brani makaas, la’e, tan direitu umanu. Komu ita brani ninia efeitu mak ema tortura ita no halo oioin mai ita to’o oho ita, entaun direitu umanu iha mundu internasionál komesa apoiu ita,’’ nia dehan.
Iha parte seluk, Deputadu opozisaun ne’e preokupa ho situasaun despezu administrativa ba sidadaun sira la ho dignu, no iha sorin seluk fatin estratéjiku iha kapitál Dili ema estranjeiru barak mak okupa hodi hala’o negósiu la kontrola ho di’ak mezmu tama ho visa turista.
Entaun, nia dehan, timoroan sira-ne’e Governu duni tutuir, enkuantu ema estranjeiru sira mai tuur metin no okupa fatin, buat sira-ne’e oinsá mak ho timoroan sira nia moris ba loron aban.
Tuir Nia, Estadu tenke hamosu kriteira tolu mak hanesan rai, povu no organizasaun polítika, maibé Estadu ne’e ninia objetivu ba fin ne’e iha mak justisa, seguransa no bein estar povu nian.
“Bein estar, ne’e atu ko’alia kona-ba povu tenke iha uma, tenke iha hahán iha meza leten no povu tenke iha hatais di’ak. Agora oinsá mak sira hetan buat sira-ne’e, se sira-nia fasilidade moris ita hamate hotu no ema mai husi liur hanesan xineza sira mak okupa hotu fatin estratejia,’’ nia hateten.
Nu’udar teprezentante povu iha uma fukun parlamentu nasionál, nia mós preokupa ba povu barak sei moris iha mukit nia laran.
Deputada FRETILIN, Lidia Norberta, hateten tanba direitu umanu no povu mós goza direitu ida ne’e hodi hetan ukun-aan, agora iha tempu ukun-aan povu mós buka oinsá atu defende nafatin direitu umanu ne’e.
Nia preokupa, iha prátika violasaun direitu povu nian hodi asesu ba saúde, hanesan iha konstituisaun hateten iha área saúde ne’e Estadu iha déver atu garante saúde ba ema hotu ho gratuitu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes