DILI, 16 janeiru 2025 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o sentidu kondolénsia ba falesimentu antigu Prezidente Estadu Unidu Amérika (EUA) Jimmy Carter.
“Antigu Prezidente Estadu Unidu Amérika Jimmy Carter mate ona, ne’ebé ami haruka ona karta kondolénsia ba nia família,” Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kinta ne’e.
Jimmy Carter hanesan antigu Prezidente Amérika nian ida-ne’ebé moris kle’ur tebes hanesan estadista no umanista boot ida hodi luta hasoru korrupsaun, ba pás iha mundu, defende demokrasia, direitu umanus no promove eleisaun ne’ebé livre no justu.
Iha sorin seluk, Embaixadór Timor-Leste iha EUA, José Luis Guterres (LuGu), reprezenta Estadu Timor-Leste hato’o hela omenajen ba antigu Prezidente EUA, Jimmy Carter.
“Iha ne’e ami foin partisipa iha serimónia antigu Prezidente Jimmy Carater hodi hato’o omenajen. Ne’ebé ami iha Katedrál Nacionál ba serimónia ne’ebé partisipa husi Prezidente Joe Biden no Prezidente eleitu Donald Trump,” José Luis hateten.
Alende ne’e, Embaixadór Timor-Leste iha EUA ne’e fó atensaun mós ba serimónia importante Tomada de Posse ba Prezidente eleitu Donald Trump ne’ebé sei realiza iha segunda (20 janeiru 2025) ne’e.
Biografia
James Earl Carter Jr., Moris iha loron 01 outubru 1924 no hakotu nia peregrinasaun iha mundu ne’e iha 29 dezembru 2024.
Nia mak polítiku no umanitáriu Amerikanu ida-ne’ebé sai hanesan Prezidente Estadu Unidu nian ba da-39 iha tinan 1977 to’o 1981.
Nia hanesan membru ida husi Partidu Demokrátiku (PD), Carter sai hanesan governadór ba da-76 husi Georgia husi 1971 to’o 1975 no iha Senadu Estadu Georgia husi 1963 to’o 1967.
Iha tempu nia mate iha 2024, nia mak Prezidente ne’ebé moris kle’ur liu iha istória Estadu Unidu nian no ema dahuluk ne’ebé atinje tinan 100.
Nia moris iha Plains, Georgia, Carter graduadu husi Akademia Naval Estadu Unidu nian iha tinan 1946 no tama iha serbisu submarinu nian molok fila ba uma hodi tau matan ba to’os fore-mungu família nian.
Nia ativu iha movimentu direitu sivíl nian, hafoin ne’e serbisu nu’udar senadór no governadór Estadu nian molok kandidata-aan ba prezidente iha tinan 1976. Nia hetan nomeasaun Demokrátiku nian nu’udar kuda-metan ida molok halakon ho estreitu titulár republikanu Gerald Ford iha eleisaun jerál.
Iha loron daruak nia kaer kargu, Carter fó perdaun ba ema hotu ne’ebé halai sees husi funu Vietname nian. Nia kria polítika enerjia nasionál ida-ne’ebé inklui konservasaun, kontrolu ba folin no teknolojia foun.
Carter ho susesu hala’o akordu sira Camp David nian, Tratadu sira Kanál Panamá nian, no ronda daruak husi Konversasaun sira kona-ba Limitasaun Estratéjiku Arma nian. Nia mós hasoru estagflasaun. Nia asina proposta-lei sira-ne’ebé estabelese Departamentu Enerjia no Departamentu Edukasaun.
Tinan rua ikus, husi Carter nia prezidénsia marka ho asidente Three Mile Island, estabelesimentu relasaun diplomátika sira ho Xina, Revolusaun Nikaragua nian, invazaun Soviétika nian iha Afganistaun no Revolusaun Iraun nian, ne’ebé rezulta iha krize Iraun nian no petróleu iha tinan 1979 mosu krize.
Hatán ba invazaun Soviétika, nia aumenta Funu Malirin hodi hakotu détente, impoin embargu batar nian hasoru Soviétiku sira, fó sai Dutrina Carter nian, no lidera boikota multinasionál ba Jogu Olímpiku Veraun 1980 nian iha Moskovu. Carter no Mondale buka reeleisaun iha tinan 1980, no hetan nomeasaun foun husi Partidu Demokrátiku hafoin Carter halakon Senadór Ted Kennedy iha partidu nia primária sira. Sira lakon ho rai-halai ba billete republikanu nian husi Ronald Reagan no George H. W. Bush.
Sondajen sira husi istóriku sira no sientista polítiku sira klasifika ona prezidénsia Carter nian iha média nia okos. Ninia pós-prezidénsia ne’ebé naruk liu iha istória EUA nian haree ho di’ak-liu.
Hafoin Carter nia mandatu prezidensiál remata, nia harii Sentru Carter hodi promove no habelar direitu umanu, hodi hetan Prémiu Nobel Dame nian iha tinan 2002. Nia halo viajen barak hodi hala’o negosiasaun dame nian, monitoriza eleisaun sira no kontinua halakon moras infesaun sira.
Carter mak figura xave ida iha organizasaun uma nian ne’ebé la’ós lukrutivu Habitat for Humanity. Nia mós hakerek livru barak, hahú husi memória polítika to’o poezia, enkuantu kontinua fó komentáriu kona-ba asuntu globál sira; nia livru rua hakerek kona-ba konflitu Israel-Palestina.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes