DILI, 30 janeiru 2025 (TATOLI)—Diretór Ezekutivu Center of Studies for Peace and Development (CEPAD), João Boavida, hateten Governu iha inisiativa di’ak hodi implementa polítika podér lokál no desentralizasaun administrativa maibé tenke tau atensaun ba kestaun korrupsaun labele mosu iha prosesu implementasaun.
Notísia Relevante: PTR-PPN kontinua diskute implementasaun Lei MPCC
“Polítika desentralizasaun bainhira ita haree ba prosesu ne’e rasik ita mós tenke tau atensaun ba kestaun korrupsaun. Korrupsaun iha nivél sentrál mak ita la fó atensaun no resposta ida efetiva atu konbate, mak iha implementasaun polítika podér lokál no desentralizasaun administrativa ba munisípiu sira sei da’et tutan. Ida-ne’e Governu tenke tau atensaun sériu,” João Boavida hateten ba Agência TATOLI iha nia kna’ar fatin, Bidau, tersa (28 janeiru 2025) ne’e.
Nia fó hanoin, Governu labele utiliza kestaun podér lokál no desentralizasaun administrativa hanesan projetu atu hatán de’it ba iha surat ruma bele halo ona desentralizasaun iha territóriu nasionál, maibé iha nia prátika la la’o tuir saida mak lei ko’alia.
“Boa-Governasaun, ita haree de’it iha prosesu aprovizionamentu ba projetu sira, tanba agora daudaun kada munisípiu ida-idak iha autoridade tomak atu hala’o prosesu aprovizionamentu ba orsamentu to’o de’it rihun $500. Maibé, liuhusi ne’e sei depende ba Governu sentrál. Kuandu iha Governu sentrál de’it, ita laiha prosesu aprovizionamentu ida ho transparánsia mak responsabilidade, integridade ba akuntabilidade iha munisípiu sira mós sei la la’o ho di’ak, tanba iha sentrál de’it la’o la loos,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia dehan, tenke kombate uluk korrupsaun iha nivél sentrál hafoin Timor-Leste bele realiza polítika podér lokál no desentralizasaun administrative ho di’ak.
Haree ba instituisaun Governu nian ne’ebé hamriik hasoru korrupsaun liuhusi prevensaun no edukasaun kombate korrupsaun ne’e rasik liuhusi prosesu legál ne’ebé iha determinadu duni, komprometidu duni atu fó resposta serta (loos) no efetiva ba iha asuntu korrupsaun nian.
Bainhira ukun-na’in sira hetan imunidade tanba de’it sira-nia títulu hanesan deputadu, Governante hanoin susar bainhira ko’alia kona-ba korrupsaun maibé ukun-na’in sira hetan imunidade no ema kiik sira iha baze hatoman aan atu prátika korrupsaun.
Tanba ne’e, nia sujere ba Governu atu implementa prosesu podér lokál no desentralizasaun administrativa tenke la’o tuir Dekretu-Lei Nú. 03/2016, maibé labele halo limitasaun iha orsamentu aloka ba kada munisípiu no labele foti munisípiu ida sai fali espesiál duké munisípiu seluk tanba ida-ne’e hamosu injustisa.
“Se implementa ona desentralizasaun tenke fó kompetensia kompletu ba Autoridade Munisípiu sira atu jere sira-nia munisípiu hanesan autonómu ida, labele foti fali munisípiu seluk mak espesiál. Ha’u fó ezemplu, Oé-Cusse espesiál liuhotu munisípiu sira iha rai-klaran ne’e, ida-ne’e ita hamosu injustisa sosiál. Sira tenke hamriik hanesan ho orsamentu ne’ebé hanesan,” nia tenik.
Antes ne’e, Governu aprova rezolusaun governu númeru 11/2019, 13 marsu kona-bá ezekusaun estratéjia desentralizasaun administrativa no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál ne’e, bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 5 mak hanesan;
- Determina Estadu respeita organizasaun territoriál, prinsípiu desentralizasaun iha administrasaun públika no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál, ne’ebé sei benefísia aprovasaun kalendarizasaun asaun nian;
- Lei-oan mak hatuur no hametin karakterístika eskalaun oioin rai-laran nian, no mós kompeténsia administrativu órgaun sira-ne’e nian;
- Oé-Cusse Ambeno no Ataúro, sira hetan tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.
Nune’e mós bazeia ba Konstituisaun RDTL Artigu 72 (kona-ba Podér lokál) ne’ebé haktuir;
- Sei harii kbiit lokál ho ema ne’ebé koletivu iha rai-laran ne’ebé iha órgaun reprezentativu, ho knaar atu organiza partisipasaun sidadaun ida-idak nian kona-ba solusaun problema rasik iha sira-nia komunidade no atu promove dezenvolvimentu lokál, no la afeta partisipasaun Estadu nian;
- Organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun órgaun kbiit lokál nian sei define tuir lei.
Governu aprova rezolusaun
Molok ne’e, Governu liuhosi Ministériu Admistrasaun Estatal (MAE), halo ona revizaun ba rezolusaun Governu númeru 11/2019, 13 marsu kona-bá ezekusaun estratéjia desentralizasaun administrativa no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál.
Governu aprova rezolusaun Governu númeru 11/2019, 13 marsu ne’e bazea ba Konstituisaun RDTL artigu 5 númeru 1, ne’ebé determina Estadu respeita organizasaun territorial, prinsípiu desentralizasaun iha administrasaun públika no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál, ne’ebé sei benefísia aprovasaun kalendarizasaun asaun nian.
Molok ne’e, Konsellu Ministru aprova ona projetu sira-ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, mak hanesan;
Dekretu-Lei ne’ebé regula funsionamentu balkaun uniku no portál munisipál, hodi reforsa desentralizasaun administrativa no modernizasaun servisu públiku sira iha Timor-Leste.
Balkaun Úniku sei implementa iha munisípiu hotu-hotu no iha illa Ataúro, ho atendimentu prezensiál, móvel no telefóniku, nune’e bele simplifika prosedimentu administrativu, hadi’a efisiénsia no promove prosimidade entre administrasaun públika no sidadaun.
Servisu móvel sei disponibiliza iha área remota sira liuhosi estrutura itinerante/movel sira ne’ebé adapta ona.
Diploma ne’e mós konsolida no habelar funsionalidade portál munisipál hanesan plataforma sentrál ba asesu informasaun no atendimentu públiku eletróniku sira, promove transparénsia no partisipasaun sívika.
Entre inovasaun sira-ne’e, obrigasaun hodi publika informasaun kona-ba jestaun munisipál, disponibilizasaun servisu administrativu online no reforsu ferramenta kontrolu sosiál nian.
Medida sira-ne’e ho objetivu hasa’e kualidade servisu públiku, hamenus kustu operasionál no promove governasaun lokál ne’ebé efisiente no partisipativu liu, tuir prinsípiu konstitusionál no estratéjia desentralizasaun Governu nian.
Projetu rezolusaun Governu, ne’ebé ezekuta estratéjia desentralizasaun administrativa no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál 2025-2028 nian, hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministru.
Medida ida-ne’e ho objetivu reafirma Governu nia determinasaun hodi konsolida estratéjia desentralizasaun administrativa no kontinua prosesu instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál nian.
Rezolusaun Governu ida-ne’e estabelese planu anuál sira, hosi 2025 to’o 2028, ne’ebé inklui instalasaun servisu balkaun úniku iha territóriu nasionál, reforsu institusionál autoridade munisípiu sira nian, regulamentu lei sira ne’ebé relasiona ho podér lokál no atualizasaun baze-dadus resenseamentu eleitorál nian.
Iha etapa sira tuir mai, sei promove kriasaun kondisaun sira hodi hala’o eleisaun munisipál, kapasitasaun ba prezidente munisipál eleitu sira no avaliasaun ba progresu desentralizasaun nian.
Koordenasaun ba ezekusaun estratéjia sei sai hanesan responsabilidade ministériu administrasaun Estatál nian, ne’ebé tenke aprezenta relatóriu semestrál kona-ba progresu ne’ebé alkansa ona no dezafiu sira ne’ebé hasoru, hodi garante kontinuidade no efikásia prosesu nian.
Rezolusaun ida-ne’e revoga rezolusaun Governu anteriór nú 45/2020, 09 dezembru, no tama iha vigór iha loron ida hafoin nia publikasaun.
Antes ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona pakote lei númeru 23/ 2021, loron 10 fulan-novembru, Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei númeru 22/ 2021, loron 4 fulan-novembru, Lei Eleitorál Munisipál, no Lei númeru 16/ 2023, loron 31 fulan-maiu, Lei Finansa Munisipál sira.
Lei Podér Lokál no Desentralizasaun administrativa konstrui ho pesoál koletiva, iha territóriu nasionál ba órgaun reprezentantivu sira-ne’ebé define organizasaun kompeténsia ba funsionamentu no kompozisaun ne’ebé define iha lei.
Lei Podér atu hakbesik serbisu públiku sira husi Estadu ba iha kraik ka atribui kompeténsia tomak ba munisípiu tomak hodi halo planu no programa no halo nia orsamentu rasik, Aleinde ne’e, lei desentralizasaun atu Governu sentral halo transferénsia kompeténsia ne’ebé durante ne’e seida’uk fó ba munisipál.
PN aprova lei
Antes ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona pakote lei númeru 23/ 2021, loron 10 novembru, lei podér lokál no desentralizasaun administrativa, husi lei nú. 22/ 2021, loron 04 novembru, lei eleitorál munisipál, no lei nú. 16/ 2023, loron 31 maiu, lei finansa munisipál sira no lei eleisaun munisipál.
Entretantu, OJE 2025 ne’ebé aloka ba munisípiu hotu iha teritoriu nasionál ne’e kada munisípiu sei hetan millaun $7 hodi utiliza ba atividade hotu iha munisípiu sira no prepara ba prosesu implementasaun desentralizasaun administrativa no podér lokál.
Notísia Relevante: Akademista: Entre nasaun membru CPLP, TL mak seidauk implementa desentralizasaun administrativa-podér lokál
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes