iklan

EKONOMIA, KOVALIMA

Konstrusaun Aeroportu Suai apoia operasaun projetu SSB

Konstrusaun Aeroportu Suai apoia operasaun projetu SSB

Xefe Estadu Timor-Leste akompaña husi membru Governu vizita Aeroporto Holbelis Kovalima.Imajen TATOLI/Celestina Teles

KOVALIMA, 28 Marsu 2025 (TATOLI) – Prezidente Repúblika José Ramos Horta dehan, konstrusaun Aero portu Suai Hobelis apoia operasaun Projetu Suai Supplay Base (SSB) iha Munisípiu Kovalima.

Xefe Estadu halo vizita ba dahuluk Aero portu Internasionál Komandante Em Xefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusmão hodi observa direta kondisaun infraestrutura eeroportu iha Holbelis, Suku Labarai, Postu Suai.

“Ha’u foin vizita Aero portu. Molok ne’e mai ona Aero portu seidauk funsiona hafoin nia prezidente observa Aeroportu organiza tanba manutensaun di’ak bazeia ba planu Governu konstrui Aero portu fó apoiu opesaun iha tasi Timor projetu Suai Supplay Base (BSS)”,  Xefe Estadu José Ramos , hato’o ba jornalista sira liuhusi  entrevista, iha Aeroportu Kovalima, ohin.

Notísia relevante:Timor GAP indemniza komunidade afetada ba Projetu Suai Supplay Base

Projetu SSB atu halo operasaun ba petrolífera, gás iha tasi Timor bele la’o, Greater Sunrise no seluk tanba husi Suai ba Tasi inklui riks Austrália iha parte besik husi ne’e tanba elikópteru labele ba husi Darwin ba riks dook.

Ho nune’e, aviaun mai iha Aeroportu Hobel lori ema foin bele liu ba  ba riks sira, tanba nia observa katak  Aeroportu Suai  haree ho kualidade nível sub-rejionál iha Timor-Leste nune’e voo husi Suai ba Kupang, Oe-kusi ba ne’ebé de’it.

Kona-ba fasilidade iha aeroportu nia parte lakoi fó kometáriu ho razaun la’ós nia espesialidade. “Maibé, ha’u haree ideia Governu halo antesipasaun adbes planning ezekusive ba projetu SSB paradu tanba negosiasaun ho Autrália empreza join venture (konsórsiu) loke odamatan maske negosiásaun ho normál”, xefe Estadu dehan.

Razaun Austrália hakarak dada kadoras ka Pipe Line dada ba Austrália maibé Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mak luta maka’as SSB  no kadoras mai iha Timor-Leste hodi hala’o infraestrututa lubuk; sei hala’o iha Natarbora zona kosta sul kadoras mai duni.

“Ha’u hateten nune’e ha’u la’ós hala’o negosiasaun Governu liuhusi Timor GAP, halo  negosiasaun Join venture desizaun Governu hakarak mai maibé sei halo negosiasaun mai duni investimentu iha Timor ema boot”nia informa.

 

Notísia relevante:Timor GAP garante partisipasaun 12.5% ​​iha área offshore TL-SO-22-23

Jornalista: Celestina Teles

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!