BOBONARU, 15 Abril 2025 (TATOLI)—Komunidade iha Nunura, aldeia Manu-Aman, hamutuk ho xefe suku Tapo-Memo, Joaquim Baptista, kinta ne’e, halo asaun protesta kontra Empreza Internasionál PT Hutama Karya, tanba la konkorda ho desizaun empreza ne’ebé rekruta fali badaen husi nasaun Indonezia mai servisu iha projetu reablitasaun Estrada Urbana Maliana villa pakote II.
Notísia Relevante: PT Hutama Karya hahú teste nahe alkatraun ba estrada urbana Maliana II
Xefe aldeia Manu-Aman, Marçal Lau Saka Noronha, hateten asaun ne’e la’ós atu impede prosesu implementasaun projetu maibé atu ezije de’it servisu tanba komunidade iha suku Tapo-Memo barak mak sei dezempregu nafatin.
“Sira mai ne’e badaen ho buru-kasar de’it, maibé Badaen ho Buru-kasar iha Timor mós barak loos. Ha’u-nia joven barak mak seidauk servisu, sira mai husu servisu dehan servisu laiha. Ne’e mak iha sábadu ne’e, sira ema mai mesak badaen-ai, badaen-besi ho servisu seluk ne’e, timoroan mós bele halo,” Nia informa ba jornalista sira iha terrenu, segunda ne’e
Aleinde ne’e, Xefe suku Tapo-Memo, Joaquim Baptista, reforsa sira halo asaun ne’e tanba PT Hutama Karya viola ona akordu ne’ebé selebra ho komunidade molok implementa projetu ne’e.

“Iha akordu ne’e dehan katak sira hodi ema tékniku mak mai de’it, badaen ho trabalhadór sei uza iha aldeia ida-ne’e. Karik, iha aldeia ida-ne’e la to’o mak foin ba foti-tan iha aldeia seluk iha aldeia lima seluk ne’e. Ha’u-nia joven sira hein hela, maibé ohin loron sira implementa seluk. Se ida-ne’e mak kontinua la’o susar uitoan ita atu redús dezempregu. Osan povu Timor-nian, rekruta fali ema nasaun seluk ne’e la redponde ba ezijénsia iha terrenu,” nia hateten.
Joaquim Baptista konfirma, durante ne’e implementasaun projetu Jestór PT Hutama Karya laiha liña koordenasaun ho líder Komunitária.
“Ate a data, ha’u laiha dadus kona-ba ema-ne’ebé servisu iha kampaun Hutama Karya ida-ne’e, ha’u buka sira-nia responsável másimu iha ne’e mós dehan laiha de’it,” nia dehan.
Iha prosesu diskusaun ne’e, partisipa mós husi administradór postu administrativu Maliana, Agusto Caetano, hateten oinsa atu buka solusaun ba problema ne’e hodi asegura implementasaun projetu ne’e.
Hafoin diskusaun, segunda (14 Abrír 2025), iha tuku 14h30 lorokraik ne’e Polisía Nasionál Timor-Leste (PNTL) Komandu Eskuadra Maliana asegura kedas traballadór estranjeiru na’in-10 hodi submete ba prosesu identifikasaun tanba deskunfia viola vistu Traballu.
Komandante Komandu Munisípiu Polísia Bobonaru, Superintendente Xefe Agustinho Gomes da Silva, konfirma PNTL halo asaun ne’e bazeia ba keixa husi komunidade.
Hafoin konklui prosesu identifikasun iha kuartél Komandu Munisípiu Polisía Bobonaru, Autoridade Seguransa deside haruka fila traballadór estranjeiru hirak ne’e tanba sira tama territóriu Timor-Leste liuhusi dalan legál uza pasaporte.
Maibé PNTL husu PT Hutama Karya atu hapara provizóriu lai traballadór hirak ne’e, tanba karta lisensa servisu husi Sekretáriu Estádu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) seidauk aprovadu.
“Sira atu servisu tama tiha mai nasaun laran, para halo prosesu ba vistu Traballu hodi kontinua servisu,” nia hateten.
Superintendente Xefe Polisía Agostinho mos antes ne’e bolu ona Xefe aldeia Manu-Aman atu orienta komunidade hotu-hotu fó apoiaa masimu ba dezenvolvimentu ne’ebé Governu halo.
Komandante ho Divzia Ai-funan tolu ne’e alerta, bainhira iha grupu ho individu ruma halo impedimentu ba projetu ne’e mak PNTL sei halo asaun ne’ebé firme no represivu tuir lei ne’ebé vigora.
“Ha’u hetan ona informasaun, ne’ebé kuidadu. Ha’u repete dala-ida tan, kuidadu labele uza grupu arte-marsiál nia naran atu halo impedimentu ba dezenvolvimentu Estadu nian,” nia dehan.
Antigu Komandante Unidade Patrulamentu Fronteira ne’e konfirma, bazeia ba informasaun ne’ebé PNTL rekolla katak PT Hutama Karya rekruta traballadór Indonezia ho razaun tanba trabaladór lokál servisu la tuir regra no tempu.
“Ita ba, ema fó servisu, ita lakohi. Ema fó servisu ita halo, servisu oan ida lori tempu naruk, kualidade ladi’ak, entaun husi ida-ne’e la fó konfiansa ba ita para atu halo servisu ne’e. Se ita hakarak halo servisu ne’e, ita mós tenke hatudu ita-nia kapasidade, responsabilidade para ita bele konvese ema kompañia fó servisu mai ita,” nia hateten.
Ba kestaun ne’e ne’e, Agência Tatoli tenta halo konfirmasaun ho jerente projetu PT Hutama Karya maiba laiha fatin.
Tuir I\onformasaun ne’ebé Agência Tatoli rekolla iha terrenu liuhusi diskusaun ho komunidade skatak, tékniku balun husi PT Hutama Karya justifika razaun uza traballadór Indonezia tanba item servisu ne’ebé sira halo traballadór lokál labele halo, maibé promete sei enkaixa mós traballadór lokál sira iha ítem servisu seluk.
Tékniku ne’e mós deklara trabalhadór lokál barak mak durante ne’e Servisu iha projetu ne’e hahú husi seguransa, badaen no seluk tan.
Enkuantu PT Hutama Karya hakarak rekruta traballadór barak tanba simu presaun husi Governu atu aselera implementasaun projetu ne’e.
Notísia Relevante: Governu orienta Hutama Karya sobu konstrusaun drainajén iha Maliana
Jornalista : Sergio da Cruz
Editór : Cancio Ximenes