iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Membru Parlamentu apela timoroan konserva no promove kultura nu’udar identidade

Membru Parlamentu apela timoroan konserva no promove kultura nu’udar identidade

Soru tais iha Galéria Memória Viva, Faról. tersa (27/08/2024). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 22 Maiu 2025 (TATOLI)–Deputada husi Bankada PartiduDemokrátiku (PD), Maria Teresa Gusmão, apela ba timoroan hotu atu kontinua konserva no promove kultura nu’udar identidade.

“Loron mundiál diversidade kulturál, mai ita hotu inklui Governu liuhusi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) atu bele promove nafatin ita-nia identidade nu’udar timoroan, atu ita maski konteporánia tuir tempu dinámika ne’ebé iha, maibé orijen simbóliku ne’ebé ita tenke kaer metin,” Deputada ne’e hato’ol, kinta ne’e, relasiona ho komemora loron mundiál Diversidade Kulturál ne’ebé mundu tomak inklui Timor-Leste komemora iha loron 21 Maiu.

Timor-Leste riku tebes ho kultura, tanba ne’e mak hanaran iha diversidade kultura oinoin, ne’ebé iha barak tebes, hahú husi uma-lisan, tais, kultura dahur no tebe-tebe, lian daeletu 36, hahán tradisionál, nahe biti bo’ot, kultura respeitu malu no seluk tan.

“Ita hotu iha devér atu promove no dezenvolvimentu  ita-nia diversidade kultura ne’ebé iha barak tebes, parabéns  timoroan hotu ne’ebé promove no kaer metin nafatin ita-nia kultura nu’udar timoroan,” nia akresenta.

Notísia relevante : SEAK prioriza dezenvolve no promove kultura-arte iha 2024

Deputada ne’e observa, ohin loron modernu iha dinámika konteporánia, nune’e timoroan hotu presiza konserva no projete  orijinalidade kultura.

“Pur ezemplu  tais husi munisípiu 13, ninia motivu ne’e la hanesan, maibé ita promove iha eventu sira, maibé agora ita bele muda suku tais oinoin (ka tais testil) moderniza ona,  maibé ita-nia orijen mak soru ida ne’e hola parte influénsia mós ba ekonomia,” nia tenik.

Tanba ne’e, ho kultura konteporánia atu konserva no promove nafatin kultura orjinál.

“Ita tenke distinge tuir ninia sentidu no espirítu simbóliku ho mudansa dinámika ne’ebé modernu agora ita hasoru daudaun,” Deputada husi Bankada PD hateten.

Nia sujere, timoroan tenke haree filafali hodi dignifika no identifika identidade kultura loloos tuir orijinalidade, se lae joven no jerasaun foun sira tuir mai bele laiha ona identidade orijinál kultura nian, tanba objetivu  kultura mak toman rai no povu .

Iha fatin hanesan, Deputadu husi Bankada Konsellu nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT), Gabriel Soares, konsidera komemorasaun loron mundiál ne’e importante tebes, nune’e timoroan hotu kontinua tau importánsia.

“Ita hatene ita-nia kultura iha Timor nia iha tipu oioin no barak tebes, ne’ebé sai rikusoin di’ak ba país. Tanba bainhira ita haburas kultura liuhusi diversidade kultura oinoin, ita sente ita-nia rai ne’e forte,” nia dehan.

Deputadu ne’e husu ezekutivu, lejizladór no parte hotu to’o sosiedade atu mantein hametin no promove di’ak liután ita-nia kultura.

Lorón Mundiál Diversidade Kulturál ba diálogu  no dezenvolvimentu  komemora  kada tinan. Tuir  prinsípiu deklarasaun universál  direitu  umanu, loron ida-ne’e tau-matan ba valór sira hanesan respeitu ba diferensa entre kultura, toleránsia, no solidariedade entre povu sira, koezaun sosiál no diálogu.

Diversidade kulturál  mak patrimóniu komún umanidade no iha sentidu, ne’ebé  loron ne’e ba diálogu no dezenvolvimentu proklama liuhusi rezolusaun  57/249 ne’ebé adota  husi Asembleia  Jerál Organizasaun Nasaun Unida  (ONU) iha loron 20 Fevereiru 2003.

Jornalista     : Nelson de Sousa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!