BOBONARU, 09 Juñu 2025 (TATOLI)—Ministra Saúde (MS), Elia dos Reis Amarál, segunda ne’e, inaugura laboratóriu Profesór Doutor Henriques Curado iha Klínika Madre Cecilia dos Santos iha suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaru, ne’ebé estabelese liuhusi apoia Fundasaun Irmans Nossa Señora de Fátima, Emprezariu Protugueses no Timoroan sira.
Notísia Relevante: PR apoia klínika Madre Cecilia dos Santos iha Tapo-Memo
“Inaugurasaun labaratóriu ne’e hanesan pasu importante ida atu fó esperansa iha siénsia, solidariedade no iha esperansa ba iha moris ema hotu nian. Ita hatene katak, agora dadauk ita presiza atu lori saúde ba ema hotu-hotu. Ha’u hanesan responsável ba Ministeriu Saúde sempre prontu atu kolabora ba ita-boot sira-nia klínika. Katak, hamutuk ita bele hadi’ak asesu kualidade servisu saúde ba iha populasaun liuliu iha Maliana,” Ministra Saúde (MS), Elia dos Reis Amarál, hateten iha nia intervensaun ba serimonia inaugurasaun refere, segunda ne’e.
Governante ne’e konsidera laboratóriu foun ne’e sei fó kontribuisaun boot ba klínika iha apseitu kapasidade téknika hodi halo diagnóstika ba moras ne’ebé komunidade enfrenta.
Nia dehan, obra ne’e hanesan pasu importante ida atu hadi’ak no fortifika servisu saúde iha Timor-Leste liuliu iha munisípiu Bobonaru.
Ministériu saúde sei kontinua fortifika kolaborasaun ho organizasaun relijioza sira hotu tanba prezensa iha Timor-Leste nu’udar simbólu konfiansa, paixaun, solidariedade no servisu umanitária.
“Ohin, ha’u tama ba, ha’u seidauk haree profisionál saúde bele apoia iha laboratóriu. Ohin, ita lansa ona, ha’u sei liga ba rekursu umanu para bele apoia profisionál saúde ida mai iha ne’e, no seluk tan liuhusi nota entendementu ka MoU ne’ebé ita halo ona ho madre sira,” nia dehan.
Diretora Klínika Madre Cecilia dos Santos, Irma Cristina Duarte Macrino, hateten projetu ne’e kria hodi komplementa servisu saúde iha klínika ne’e, tanba importánsia saúde iha Timor-Leste envolve atensaun kontínua ba pasiente ida-idak ne’ebé buka tulun no presiza hadi’a sira-nia saúde ho kuidadu no atensaun husi profisionál saúde sira.
“Desizaun atu harii laboratóriu ida mak mehi ida-ne’ebé sai hanesan prioridade ida. Bainhira ami avalia nesesidade ba avaliasaun klínika sira-ne’ebé ami komprende sei sai objetivu liu no útil, hodi fornese resposta sira ba situasaun sira-ne’ebé presiza diagnóstiku,” nia dehan.
Iha biban ne’e, Koordenadór Gabinete Apoia Sosiedade Sivil, Joaquim da Costa Freitas, fiar katak ba oin labaratóriu ne’e bele funsiona ho di’ak hodi bele deteta pasiente sira-nia moras.
“Gabinete Apoia Sosiedade sivil tau nia interese ba klínika ne’ebé mak aldeia neen tinan-tinan hetan vizita husi klínika ida-ne’e, para halo konsulta gratuita ba ita-nia komunidade tanba atendementu saúde ne’e prioridade. Se ita la hakbesik-aan ba saúde, dalaruma matan-dook mós iha,” nia hateten.
Reprezentante Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaru, Engracia Soares, hato’o agradesementu ba kongregasaun relijioza no emprezáriu portugés ho timoroan sira-ne’ebé konstrui ona fasilidade saúde ne’e.
“Ita kongratula tebes tanba sentru saúde iha postu administrativu de’it mós seidauk iha laboratóriu iha suku Tapo-Memo eziste ona. Laboratóriu ne’e estraordinária ba ita-nia povu Tapo-Memo ho Saburai, antes atu ba Maliana sira sofre moras. Ha’u hanoin, klínika ne’e bele atende ho di’ak, tanba iha ona laboratóriu. Ami iha esperansa boot, aban bainrua bele eziste tan iha suku sira seluk,” nia dehan.
Xefe suku Tapo-Memo, Joaquim Baptisita, konsidera ezisténsia klínika Madre Cecilia durante ne’e ajuda tebes komunidade no la halerik ona ba atendementu saúde.
“Ohin loron inaugura tan laboratóriu ida-ne’e, ami sente satisfas ho saúde tanba kuandu ami-nia populasaun presiza kualker oras, la haree kalan boot, ami presiza sempre iha atendementu. Tanba ne’e, ami kontente tanba Madre sira iha ne’e fó atendementu saúde no fó mós kampu traballu. Ida-ne’e, ami sente mezmu ami suku maibé hanesan mós nivél postu. Durante ne’e, ami halerik maibé saúde ne’e pelu-menus sufisiente ona mai ami,” nia hateten.
Enkuantu. Klínika Madre Cecilia dos Santos durante ne’e halo atendementu ba komunidade iha suku Tapo-Memo, iha aldeia neen (6) ho totál abintante hamutuk 5,622 inklui komunidade husi suku Saburai.
Notísia Relevante: Komunidade Pipgalak II iha suku Tapo-Memo maioria seidauk simu vasina
Jornalista : Sergio da Cruz
Editór : Cancio Ximenes





