OEKUSI, 20 Juñu (TATOLI) – Vise–Ministru Komérsiu no Indústria (MCI, sigla portugés), Agostu Junior Trindade, vizita grupu Kompetisaun Negósiu Inovativu (KNI) ne’ebé haki’ak manu, ikan no karau iha aldeia Haemnanu, suku Abani, sub-rejiaun Pássabe, Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA).
Grupu KNI ne’e ho naran, Sentru Komunidade ba Dezenvolvimentu Produsaun Manu no Ortikultura Integradu, ne’ebé eziste iha 2020 to’o agora no membru grupu hamutuk na’in-70, no inisíu hetan apoiu fundu husi MCI hamutuk $7.000, husi fundu ne’e konsege hala’o ona atividade tolu mak haki’ak animál hanesan manu lokál, ikan, karau no bibi.
Notísia relevante: MKI identifika ona fatin foun hodi muda merkadu tradisionál Pássabe

Biban ne’e, Vise–Ministru Komérsiu no Indústria, Agostu Junior Trindade, orgullu tanba inisiativa ne’ebé grupu ne’e prodús hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómia rai laran, maske husi ki’ik maibé hahú ona implementasaun, tan ne’e Governu iha responsabilidade hodi haforsa sira-nia atividade ne’e atu kontinua la’o ba oin.
“Governu nia papél halo fasilita de’it, oinsa grupu ne’e la’o ba oin hodi kontinua haki’ak, liuliu animál sira-ne’ebe hahú daudaun ona”, Ministru ne’e hateten iha Oekusi,.
Governu promete haree asuntu tékniku ruma hodi fó apoia atu expanda tan grupu ne’e nia servisu ba oin, tanba hola parte ona hamoris ekonómia iha rai laran liuliu iha REAOA.
Governante ne’e mós rekomenda ba grupu ortikultura ne’e atu kuda mós ai-horis ne’ebé ho valór ekonómia tanba ambiénte referidu rai malirin, bee barak no rai sei luan hodi grupu ne’e bele halo atividade seluk tan.
Notísia relevante:MKI sei realiza feira nasionál, alvu ba negosiante promove produtu lokál
Iha biban hanesan , Responsavél Sentru Komunidade ba Dezenvolvimentu Produsaun Manu no Ortikultura Integradu, Lazaro Elo, aprezenta katak grupu ne’e ejiste atu transforma sai sentru ba haki’ak na’in-sira, hodi haki’ak manu, ikan, bibi no karau, tanba iha valór ekonómia bo’ot tebes hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómia família liuliu ba membru grupu sira.
“Ami-nia inisiátiva atu kria sentru ne’e, ho objetivu atu akumula komunidade sira-ne’ebé agrikultór, hodi envolve ba grupu ne’e atu transforma no dezenvolve ekonómia familia liuhusi haki’ak animál, depois balun mantein hodi haki’ak no membru balun lori ba merkadu atu faan, atu hetan rendimentu di’ak ba grupu nian, depois ami fahe atu responde nesesidade familiar nian,” nia esplika.
Nia aprezenta ba Vise-Ministru MCI katak, dezafiu ne’ebé grupu ne’e enfrenta mak problema estrada, presiza harii fatin ba sentru formasaun tanba fatin limitadu, hodi difikulta membru grupu sira atu hala’o enkontru avaliasaun inklui haki’ak manu fatin mós la sufisiénte.
“Manu ne’ebé agora ami haki’ak iha 700-resin uluk 2000 maibé ami faan tiha balun, kon-ba ikan agora hela 1000, tanba balu ami faan iha eskola sira ba programa merenda eskolár,” nia hateten.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Florencio Miranda Ximenes





