PN halo apresiasaun ba relatóriu ezekusaun orsamentál trimestre dahuluk 2025

DILI, 24 Juñu 2025 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál (PN) halo diskusaun no apresiasaun ba relatóriu ezekusaun orsamentál iha trismestre dahuluk tinan finanseiru 2025 nian.
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hateten ba dahuluk Parlamentu halo diskusaun no apresiasaun ba ezekusaun orsamentál tuir Lei Enkuadramentu Orsamentál no Jestaun Finansa Públika.
“Ne’ebé fó imediatamente tempu ba Governu atu overview ida kona-ba ezekusaun. Se bele hato’o até Janeiru-Marsu, maibé nia projesaun ho ezekusaun ne’ebé iha sistema até Juñu”, prezidente hato’o iha sala plenária, ohin.
Tuir Komisaun C ne’ebé trata Asuntu Finansa Públika nia relatóriu ba análize ezekusaun orsamentál trimestre dahuluk, despeza administrasaun sentrál husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ho monnante inisiál (billaun) $2.072.981, ne’ebé aloka ba saláriu no vensimentu millaun $474.988 ho ezekusan 21,8% ka $103.765, bens no serbisu millaun $393.642 no ezekuta 8,8% ($34.675).
Transferénsia públika millaun $762.005 no ezekuta 16,6% (millaun $126.860), kapitál menór millaun $22.567 no ezekusaun 0,6% ($140), kapitál no dezenvolvimentu millaun $419.779 no ezekuta 1,6% ($6.658), nune’e ninia ezekusaun jerál atinje 13,1% korresponde ba orsamentu ezekutadu millaun 272.098.
Vise-Ministra Finansa, Felícia Claudinanda Cruz, esplika ezekusaun orsamentu trimestre dahuluk ki’ik ho razaun mak Governu prepara no asegura regra ezekusaun no prosedimentu legál sira ne’ebé sei fundamenta iha prosesu ezekusaun orsamentu tinan ne’e, ne’ebé sei gia entidade setór públiku administrativu atu hatene no apár didi’ak antes realiza ezekusaun.
No ezekusaun orsamentu kada entidade idaidak desentraliza iha nia prosesu orsamentu rasik. “Ho ida-ne’e, iha trimestre dahuluk Governu utiliza tempu hodi sosializa no fó formasaun kona-ba baze legál nesesáriu atu tulun entidade sira-nia koñesimentu di’ak antes realiza ezekusaun iha sira-nia entidade rasik”, dehan.
Nia salienta, iha trimestre daruak no datoluk, sei iha progresu ba taxa ezekusaun orsamentál. “Kategória kapitál dezenvolvimentu nia ezekusaun sei aumenta iha trimestre daruak no datoluk ho razaun sei iha preparasaun iha prosesu aprovizionamentu, ne’ebé hahú realiza iha trimestre dahuluk”, nia esplika.
Tuir governante, prosesu aprovizionamentu inklui preparasaun dokumentu, konkursu públiku, publikasaun kontratasaun no iha tiha kontratu mak foin notifika entidade sira ne’ebé manán hodi hahú serbisu, no serbisu sira realiza ona mak foin aprezenta progresu mak realiza pagamentu.
Ministériu Finansa nafatin esforsu halo koordenasaun ho entidade implementadora sira hodi aselera prosesu aprovizionamentu no asegura kualidade no nia rezultadu.
Nia adianta mós progresu ezekusaun despeza subsetór globál OJE 2025 to’o ohin loron ezekuta ona 30% ka ekivale ba $683.665.349.
Deputada CNRT, Cedelízia Faria dos Santos, apresia Governu ne’ebé submete relatóriu ezekusaun trimestre dahuluk tuir tempu ne’ebé iha Lei Enkuadramentu Orsamentál.
“Apresia mós Prezidente Parlamentu Nasionál no líder bankada sira ne’ebé deside atu lori ezekusaun primeiru trimestre mai iha plenária, tanba dalabarak ita haree primeiru trimestre nia ezekusaun ki’ikoan liu. Ita nunka lori mai, ita hodi de’it mak segundu trimestre hanesan ita mak fó fali vantajen ba Governu para labele preokupa ho ezekusaun trimestre primeiru”, dehan.
Nia observa katak ezekusaun konsolidada despeza to’o iha Marsu 2025 atinje de’it 13%, ezekusaun boot liu mak saláriu no vensimentu, tuirmai transferénsia públika no ki’ik liu mak bens no serbisu, kapitál menór, kapitál no dezenvolvimentu.
“Ha’u komprende kategória tolu ne’e nia ezekusaun ki’ik liu, tanba nia tenke liuhusi prosesu aprovizionamentu. Tanba ne’e mak iha primeiru trimestre fó impaktu ba ezekusaun ki’ik hela”, nia hato’o.
Deputada Partidu Libertasaun Populár, Maria Angelina Sarmento, preokupa ho gastu OJE boot tebes, maibé laiha balansu ho reseita no Bayu Undan mós la halo ona operasaun.
Nia dehan reseita doméstika iha trimestre dahuluk foin atinje 24% ho totál millaun $62, nune’e fó hanoin ba Governu atu kria polítika di’ak hodi aumenta kolesaun reseita.
Deputada bankada opozisaun ne’e kontinua husu atu aselera ezekusaun iha kapitál no dezenvolvimentu hodi tau atensaun ba estrada sira, bee-moos, no eletrisidade, liuliu iha munisípiu.
Iha sorin seluk deputada FRETILIN, Maria Angélica Rangel, apresia relatóriu Komisaun C nian ne’ebé krítiku no kle’an tebes, katak ezekusaun orsamentu trimestre dahuluk ho liafuan estremamente ki’ik ho frajilidade barak, nune’e Governu presiza toma atensaun.
Rekomendasaun husi Komisaun C
Iha relatóriu Komisaun C kona-ba analiza ezekusaun orsamentál trimestre dahuluk 2025 rekomenda mós pontu lubun atu Governu tau atensaun.
Rekomendasaun mak aselera ezekusaun Fundu Infraestrutura ne’ebé nia ezekusaun foin 2% iha trimestre dahuluk no demostra atrazu preokupante iha implementasaun projetu prioritáriu no sujere ba Governu elabora planu ida aselerasaun meta trimestrál vinkulativu, kronograma ezekusaun no publika relatóriu mensál.
Notísia relevante: Komisaun C rekomenda ba MAE reforsa ezekusaun orsamentál desentralizada iha munisípiu sira
Husu atu reforsa ezekusaun programa ekonómiku ho taxa ezekusaun ki’ik tebes iha programa estrada, ponte no eletrisidade, husu adota medida dezblokeia administrativu no operasionál. Komisaun propoin kriasaun ekipa interministeriál téknika hodi aselera revizaun projetu, prosesu akizisaun no fiskalizasaun obra.
Rekomendasaun seluk mak prioriza ezekusaun orsamentál iha setór produtivu hanesan agrikultura, peska no turizmu ne’ebé aprezenta nivel ezekusaun entre 0%-4%. Mellora ezekusaun investimentu iha kapitál umanu ne’ebe ezekusaun foin 1%.
Aumenta transparénsia iha transferénsia iha empreza públika no husu aprezenta relatóriu ezekusaun finanseira no rezultadu operasionál ba Parlamentu. Rekomenda ho rigór liután hodi aprezenta indikadór dezempeñu iha relatóriu ezekusaun.
Sujere atu monitoriza forma rigoroza dívida públika ho empréstimu esternu foun ne’ebé la’o hela, no esensiál mantein sustentabilidade. Husu mós define kritériu klaru kona-ba utilizasaun dotasaun kontijénsia mezmu ezekusaun iha trimestre dahuluk importante garante uzu iha futuru dotasaun ho regra klara.
Komisaun mós rekomenda atu realiza audisaun ho ministériu ho ezekusaun ki’ik 10% hodi bele iha efeitu kontrolu polítiku hodi identifika obstákulu no adosaun medida. Aleinde ne’e, fortalese kapasidade arrekadasaun reseita iha nivel rejionál.
Notísia relevante: Ezekusaun Fundu Infraestrutura ba empréstimu atinji 15% iha trismestre dahuluk
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora

