FDCH submete proposta adisionál millaun $5.700 aumenta ba programa bolsa estudu

DILI, 08 Agostu 2025 (TATOLI)—Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH, sigla portugés) aprezenta proposta adisional miliaun $5.700 iha Komité Revizaun Orsamentu Politika (KROP) 2026, hodi aumenta envelope fiskal ne’ebe Ministéria Finansa fó ba sira ho montante millaun $15.158 hodi aloka ba bolseiru ezistente no dezenvolvimentu institusionál.
Diretor Ezekutivu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, Júlio Aparício, hateten pakote ne’ebé Ministéria Finansa fó ba sira-ne’e iha millaun $15.158, ida-ne’e sei aloka ba bolseiru sira-ne’ebé ezistente no dezenvolvimentu institusionál.
“Tanba ne’e mak iha ami-nia proposta adisionál millaun $5.700 ba programa bolsa estudu, entaun pakote ne’ebé Ministériu Finansa fó ba ami ne’e atu garante de’it ba despezas obrigatóriu ba bolseiru ezistente no mós funsionamentu institusionál,” Diretór ezekutivu ne’e informa ba jornalista sira iha Ministériu Finansa, Aitarak Laran.
Tanba ne’e, nia dehan, FDCH tenke halo proposta orsamentu adisionál hodi responde programa Governu da-sia nian ba área prioridade sira hanesan formasaun direitu, enjinária, saúde, turizmu, ospitalidade, edukasaun no agrikultura.
Tamba ne’e, sira koordena ho instituisaun sira hanesan ANATL, UNTL, MESSK, APORTIL, MTCI, MS, no bainhira sira hatama sira-nia proposta ruma ba FDCH sei prepara orsamentu ba bolsa estudu.
Tanba bazeia ba dadus ne’ebé FDCH iha, Timor-Leste menus tebe-tebes iha área ciber security, indústria, matemátika, kímia no fízika, ida-ne’e sira tenke tau prioridade tanba bazeia ba esperiénsia tinan rua katak bainhira FDCH servisu hamutuk ho universidade sira husi rai-li’ur no sira-nia ezijénsia prosedimentu maka matematika tenke ho valór 8.5 ba leten, kímika mós tenke di’ak.
Aleinde ne’e, kritéria ba lian inglés, nivél lisensiatura tenke valór 5.0 no mestradu tenke valór 6.0. Bazeia ba prosedimente sira-ne’e mak FDCH deside katak tinan 2026 sira hakarak rekruta mellor kualifikadu husi universidade sira iha área matemátika, inglés, kímika, no fízika, atu bele kontinua estudu iha rai-li’ur, nune’e mai fali bele hadi’a ita-nia dixipliña sira iha rai-laran.
“Aleinde ne’e, ami mós sei hili mellor kualifikadu husi munisípiu sira ba iha área indústria, hanesan foin daudaun ne’e FDCH haruka ona benefisiáriu na’in-15 ba kontinua estudu iha Akademik Teknik Mesin Industry iha Suryakarta,” nia informa.
Enkuantu, nia esplika, bainhira benefisiáriu sira fila mai bele kria kampu traballu ba ema seluk, ne’ebé atu dehan de’it área sira-ne’ebé FDCH halo proposta adisionál no área reforma justisa (Direitu) ne’ebé sei haruka benefisiáriu na’in-50 ba kontinua estudu iha Portugál.
“Ba Ensinu Superiór, ne’e ba universidade privadu sira no ninia orsamentu sira ami tau hamutuk ba tinan oin ne’e ho montante miliaun $5.700. Ami mós prepara osan uitoan ba ema ho difisiénsia sira. Iha tinan oin, ita sei loke vaga 20 ba sira,” nia dehan.
Entretantu bainhira proposta ida-ne’e aprova ona mak FDCH sei garante katak bele ezekuta no garante kualidade ba bolseiru sira.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes

