DILI, 23 Setembru 2025 (TATOLI) – Primeiru-Ministru Malázia Anwar Ibrahim bainhira termina reuniaun ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál, Prezidente Nicolau Lobato Dili, Xefe Governu Malázia ne’e propoin ba Timor-Leste atu hametin no dezenvolve setór importante lima (5) bainhira sai ona membru plenu ASEAN iha fulan-outubru mai ne’e.
“Setór importante lima mak presiza hametin hanesan komérsiu, investimentu, turizmu, edukasaun, no defeza,” Anwar hateten bainhira ramata enkontru ho Ramos-Horta, segunda ne’e.
Anwar mós haksolok bainhira empreza husi Malázia sei halo investimentu iha Timor-Leste hodi reforsa setór lima (5) ne’ebé nia mensiona.
“Ha’u haksolok tanba Petronas no empreza privadu sira Malázia nian sei partisipa iha esforsu ne’e. Ita-nia amizade, kooperasaun ekonómiku no kulturál tenke kontinua aprofunda”, nia hatutan.
Anwar subliña, kompromisu Malázia nian hodi apoia Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN forte tebes hahú uluk kedan.
“Malázia sei hala’o knaar krusial ida tanba Timor-Leste fahe valór sira no kompromisu ASEAN nian. Adezaun ne’e sei fó benefísiu ba ita hotu”, nia subliña.
Enkuantu kona-ba nia vizita mai Timor-Leste iha signifikadu tantu istóriku no amizade.
“Vizita ne’e memorável tebes tanba signifika kompriende antesedente istóriku husi nasaun rua no kompromisu ne’ebé hatudu hosi inísiu, antes no hafoin independénsia Timor-Leste nian. Ha’u-nia knaar agora maka hasa’e relasaun bilaterál sira entre nasaun rua ne’e,” nia hatete.
Hanesan parte husi vizita ofisiál, Prezidente Ramos-Horta sei konfere ‘Grande Colar da Ordem de Timor-Leste’, prémiu nasionál aas liu, ba Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim.
Prémiu ida-ne’e rekoñese Anwar nia advokasia kle’ur ona ba Timor-Leste no Malázia nia apoiu ba dezenvolvimentu nasionál no integrasaun rejionál.
Adisionalmente, iha loron 24 fulan-setembru tinan 2025, Primeiru-Ministru Anwar sei hato’o diskursu prinsipál iha Palestra Prezidensiál 2025 Série IV, ho tema “ASEAN no Papél Timor-Leste nian”.
Primeiru-Ministru Anwar sei akompaña hosi ministru oioin, ofisiál superiór sira, akadémiku sira, no membru parlamentu sira, inklui Ministru Defeza, Dato’ Seri Mohamed Khaled Bin Nordin, Ministru Transporte, Datuk Ahmad Fahmi Fadzil, eis-Ministru Edukasaun, Prof. Dr. Maszlee Malik, no deputadu 14 seluktan.
Relasaun entre Timor-Leste ho Malázia hahú kedas iha tinan sira uluk independénsia nian. Iha tinan-2003, Primeiru-Ministru Mohamad Mahathir vizita Timor-Leste bainhira Malázia sei partisipa hela iha misaun manutensaun pás ONU nian.
Iha tempu ne’ebá, Malázia mós asina akordu ida kona-ba kooperasaun ekonómiku, tékniku, sientífiku, no kulturál no fó doasaun ekipamentu militár ba F-FDTL. Tuirmai, Timor-Leste entrega rai pedasuk ida ba konstrusaun Embaixada Malázia iha Dili nu’udar símbolu amizade.
Hanesan relata hosi BERNAMA (23/09), Malázia nu’udar nasaun dahuluk ASEAN nian ne’ebé estabelese embaixada ida iha Dili molok Timor-Leste nia independénsia iha Maiu 2002, no sai nafatin nia apoiante ida-ne’ebé maka’as liu bainhira demokrasia joven, ho populasaun besik millaun 1,4, prepara atu asume nia adezaun ba ASEAN iha fulan 14 iha Simeira Kuala Lumpur nian.
Aleinde seremónia vizita ne’e, hein atu hametin kooperasaun prátika. Sidadaun Timor-oan liu 1,000 mak hetan ona benefísiu husi formasaun MTCP, enkuantu estudante 55 oras ne’e hala’o hela estudu iha Malázia.
Lasu ekonómiku no ema-ba-ema mós aumenta, tanba lansamentu voo diretu Kuala Lumpur-Dili husi Batik Air iha Juñu 2025 no implementasaun viajen livre vistu durante loron 30 ba sidadaun Malázia sira iha fulan-Agostu.
Iha tinan-2024, komérsiu bilaterál entre Malázia no Timor-Leste atinji dolar amerikanu millaun 18,72 (RM85,68 millaun). Esportasaun Malázia nian ba Timor-Leste atinji dolar amerikanu millaun 18,37 (RM84,06 millaun), enkuantu importasaun husi nasaun ne’e atinje dolar amerikanu millaun 0,35 (RM1,62 millaun).
Entre Janeiru no Jullu tinan ne’e, komérsiu bilaterál atinji US$6.65 milloens (RM26.88 milloens), ho liu 200 PME Malázia ativu iha Timor-Leste iha setór oioin hanesan ai-han, ospitalidade, retallu, no servisu automotivu.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





