iklan

SAÚDE

Governu iha responsabilidade garantia seguransa-protesaun traballadór sira-nian

Governu iha responsabilidade garantia seguransa-protesaun traballadór sira-nian

Traballadór Kompañia Bakti Timor Karya (BTK) Group, konstrui ponte provizóriu hodi fasilita konetividade transporte públiku antes halo konstrusaun ba ponte Maupelo foun, kinta (04/12). Imajén TATOLI/Francisco Sony

DILI, 15 Janeiru 2025 (TATOLI)–Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, Governu iha responsabilidade atu garantia seguransa no protesaun traballador sira-nian iha Timor-leste.

“Governu iha responsabilidade atu garantia seguransa no protesaun traballadór sira-nian iha nasaun ne’e hodi dignifika povu sira,” Ministru Mariano Assanami informa ba jornalista sira iha salaun Hotel Timor, ohin.

Parte seluk, nia dehan, husi traballadór sira iha konxiénsia uza ekipamentu protejidu sira-nian ho maneira ida-ne’ebé la afeta ba sira-nia saúde fízika, mentál no sosiál, tanba ne’e kestaun ne’e importante tebes.

Nia hatutan, iha tempu badak Governu Konstitusionál sei lansa kampaña nasionál hodi kuda konsiénsia kona-ba garante seguransa no protesaun ba traballadór sira iha Timor-Leste.

Ministra Saúde, Elia dos Reis Amaral, hateten workshop nasionál kona-ba seguransa no saúde okupasional ne’e, importante loos tanba iha ne’e mak ema hotu bele diskute hamutuk no halo planeamentu kona-ba oinsá atu proteje saúde, vida no dignidade traballadór sira iha  servisu fatin.

“Seguransa no saúde okupasionál (Health and Safety at Workplace) la’ós de’it obrigasaun morál, maibé mós obrigasaun legál. Timor-Leste iha ona lejislasaun nasionál kona-ba seguransa no saúde iha servisu fatin no mós adota prinsipiu sira husi Organizasaun Internasional Traballu – ILO (International Labour Organization), ne’ebé fó orientasaun klaru kona-ba traballu dignu, fatin servisu seguru no protesaun traballadór sira,” Elia esplika.

Nia informa, ILO hateten klaru katak seguransa no saúde okupasionál mak direitu fundamentál ida husi traballadór hotu. Tanba ne’e, Timor-Leste, hanesan membru ILO, iha obrigasaun atu halo lei, politika no sistema ne’ebé bele garante prevensaun asidente, prevene moras profisional no risku ba traballador internál no infeksaun ka moras iha servisu fatin.

Nia haktuir, seguransa no saúde okupasionál la’ós de’it asuntu husi setór traballu, maibé parte importante ida husi saúde públika. Asidente no moras iha servisu fatin bele afeta ba família, komunidade, sistema saúde no ekonomia nasional. Tanba ne’e, investe iha área ne’e signifika investe iha produtividade, dignidade umana no dezenvolvimentu sustentável.

Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Saúde, Sekretaria Estadu Empregu no Formasaun Profisional, Ministeriu Solidariedade Social no Inklusaun, inspeksaun traballu, Ministériu Komérsiu no Indústria, no parseiru sira seluk, iha kompromisu atu hamutuk ho kolaborasaun intersetoriál no institusionál hodi hadia implementasaun lei SSO ka Seguransa Saúde Okupasional,  fortalese inspeksaun no monitorizasaun, forma no edukar empregadór no traballadór sira no promove kultura prevensaun iha fatin servisu.

Workshop ida-ne’e importante tanba fó espasu ba Governu, setór privadu, sindikatu, organizasaun traballadór, sosiedade sivil no parseiru internasionál atu troka esperiénsia, diskute problema reál iha rai-laran no halo rekomendasaun prátiku ba hadi’a sistema Segurança no Saúde okupasionál.

“Saúde okupasionál mós envolve prevensaun moras respiratóriu, esposizaun ba substánsia kímika, ruido ka barullho, stress, fadiga no problema saúde mentál. Tanba ne’e, ita presiza abordajen ida-ne’ebé integradu no multidixiplinar, ho kontribuisaun husi setór saúde, traballu, ambiente, komérsiu, indústria, edukasaun no justisa,” nia esplika.

Ministériu Saúde sei kontinua integra Seguransa no Saúde Okupasional iha politika saúde públika, fortalese servisu saúde okupasionál no apoia sistema vijilánsia ba moras no asidente iha fatin servisu.

“Ha’u espera katak workshop ida-ne’e sei sai hanesan plataforma importante fó hamutuk ida atu ideia, kompromisu no planu asaun hodi bele hadi’a kondisaun traballu iha Timor-Leste no proteje traballadór sira-nia moris,” nia hateten.

Vise presidente KSTL, Serafico Soares, hateten KSTL apresiza ba Nonu Governu ho inisiativu halo workshop hodi ko’alia saúde ne’ebé okupasaun iha servisu fatin, tanba dalabarak vitima barak sempre akontese ba traballador sira bainhira ekipamentu salva vida nian laiha.

“Oopsaun ba salva vida nian bainhira laiha ba traballador sira konserteza sira iha risku iha laran, husi workshop ida-ne’e mak ita presiza tau ideia hamutuk oinsá atu hamosu regulamentu ka lei ida atu sai padraun iha mundu traballu, Bainhira ita ko’alia kona-ba mundu traballu la’ós ba ida-ne’ebé mak traballador iha setór públiku, maibé ba trabaillador ne’ebé mak iha setór privadu no forma setór selu,” nia dehan.

Nia informa, traballador sira iha Timor-Leste sira-nia vida ne’e iha risku nia laran, iha ne’ebé mak traballador iha sempre iha risku, maibé dalabarak husi traballador sira la ho obedese ba sistema regulamentu kompañia ne’ebé mak estabelese ona ekipamentu salva vida nian, maibé dalabarak traballadór sira la utiliza ekipamentu sira-ne’e tanba la halo senisbilizasaun,” nia dehan.

Tanba ne’e, KSTL sujere ba Governu atu realiza Workshop hanesan ne’e tenke envolve kada indústria hotu atu bele ko’alia ba malu, dalaruma bolu konstrusaun maibé parte peskadór, enerjia no setór hotu la mai.

“Tanba ida-ne’e halo Workshop hanesan ne’e presiza setór hotu-hotu envolve para hamosu regulamentu ka padraun ida-ne’ebé mak benefisia ba ema hotu. KSTL rekomenda ba emprezariu sira atu lao tuir padraun ne’ebé mak iha. Dalaruma Governu iha lei rua konserteza halo tiha ona diskusaun lubuk ida, tanba ne’e iha workshop ida-ne’e atu hamosu diskusaun ruma padraun ne’ebé mak adekuada, tanba ne’e husu ba emprezariu sira atu obedese ba regulamentu ne’ebé mak iha,” nia hateten.

Entertantu,atu asegura traballador sira-nia saúde mak Govenu liu husi Ministériu Saúde, Sekretáriu Protesaun Sivil no parseiru Internasionál no Nasionál sira realiza Wokrshop Nasionál hodi diskute kona-ba Seguransa no saúde okupasional ne’ebé mak afeta ba saúde públika iha Timor-Leste.

Jornalista : Felicidade  Ximenes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!