DILI, 23 Janeiru 2026 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Obra Públika, Sekretária Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) akompañadu husi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, halo diálogu ho komunidade afetadu ba projetu konstrusaun alargamentu estrada iha Aldeia Romit, Suku Bekora, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisípiu Dili.
Notísia Relevante: Alargamentu estrada no Indemnizasaun: Entre preokupasaun komunidade Bekora – Kuluhun no resposta Governu
Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hateten dalaruma atu hasai dalan aat ida mós tenke soke fali ho interese privadu no direitu privadu, maibé ema hotu tenke lembra nafatin katak ho erói sira-nia terus mak Timor-Leste ukun-an.
Tanba, durante tinan 24 husu ba malu ema ida-idak halo ona saida ba rai ida-ne’e tanba eroi barak mak mate ho esperansa ba ukun-an atu povu moris di’ak no dezenvolve rai ida-ne’e
“Durante ukun-an saida mak ita atu kontribui ho Estadu hodi hadi’ak di’ak liután rai ida-ne’e, tanba labele hanoin katak dezenvolvimentu nia benefísiu ba ema ida de’it maibé ne’e ba povu hotu nia di’ak. Razaun ida-ne’e mak Governu hakarak hadi’a Estrada,” Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten ba komunidade sira iha Aldeia Romit, ohin.
Xefe Governu hatutan, ema hotu hakarak Dili ne’e sai furak iha ema hotu nia matan, entaun ema ida-idak tenke kontribui.
Bainhira problema mosu sempre iha solusaun tanba ukun-an la’ós de’it pátria no pátria la’ós bandeira no orgaun soberania ne’e lato’o ba ukun-an, maibé dezenvolvimentu insfraestrutura mak importante.
Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, husu ba komunidade atu koopera ho Governu atu prosesu dezenvolvimentu ne’e bele la’o ho di’ak.
“Prosesu alargamentu estrada ne’e planu tinan kotuk tiha ona, tanba ne’e ohin mai iha ne’e atu halo diálogu hodi rona komunidade nia preokupasaun. Maibé mákina sei mai sobu uluk komunidade ne’ebé prontu koopera ona, entaun bainhira mákina muda ona ba fatin seluk ida-ne’ebé la koopera sobu rasik nia uma,” nia dehan.
Laiha komunidade ida mak atu impede kompañia hodi halo nia servisu, tanba bainhira estrada di’ak ona bele fasilita komunidade nia movimentu ba-mai ho di’ak no sei iha mós mikrolete ne’ebé bele movimentu husi dirasaun ida-ne’e.
Ohin foin halo diálogu ho komunidade, kontente tanba komunidade maka kolabora di’ak tebes ho Governu ba prosesu alargamentu estrada ida-ne’e, maske iha balun mak sei hato’o sira-nia preokupasaun ne’ebé sei bele ko’alia ba malu.
Objetivu loke dalan iha alfeia ida-ne’e tanba komunidade mak hato’o sira-nia preokupasaun kona-ba sira-nia oan la’o ba eskola no fila-fali la’o iha dalan ne’e nakukun loos.
Bainhira prosesu alargamentu estrada ne’e implementa sei fó biban mós ba mikrolete sira hodi halo movimentu tuir dalan ne’e no mós sei halo mós trotoar ba ema la’o-ain sira, monta iluminasaun iha dalan, aleinde ne’e komunidade ne’ebé hela besik estrada ninin bele loke kioske.
“Entaun ha’u fiar katak ema hotu sei halo movimentu liuhusi dalan ne’e sa’e to’o ba Bekusi nian. Tanba ne’e, tinan ida-ne’e laiha impedementu ita sei implementa projetu ida-ne’e, ne’e pakote ketak ida ho ponte Bekusi, tanba prosesu konstrusaun ponte Bekusi sei iha faze dezenu. Afetadu seidauk iha serteza tanba sei halo levantamentu dadus,” nia hateten.
Iha oportunidade ne’e reprezentante komunidade aldeia Romit, Umbelina Borges, hateten nia parte prontu koopera ho Governu atu lori dezenvolvimentu besik liu povu, maibé tenke tau-matan mós ba ema vulnerável sira-ne’ebé hela iha aldeia refere.
“Tanba komunidade mak laiha rai rasik no moris hanesan aileba, sira hetan osan husi de’it ne’e, entaun bainhira prosesu indemnizasaun ne’e kle’ur komunidade hirak ne’e atu ba loos ne’ebé,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia husu ba Governu konsidera mós ema sira-ne’e hotu tanba sira mós hola parte ba kontribuisaun nasaun nian, nune’e presiza halais prosesu indemnizasaun atu labele fó impaktu ba sira-nia moris.
Diretór Jerál Terras Propriedade , Lucas António da Costa, hateten katak servisu ne’e konjunta hodi apoiu polítika Governu da-sia nian ba dezenvolvimentu liuliu ba alargamentu estrada iha kapitál Dili.
“Ida-ne’e ita hotu nu’udar sidadaun tenke kolabora ho Estadu, normalmente prosesu alargamentu ne’e komunidade balun mak sai afetadu tanba ne’e mak ami ekipa husi Terra Propriedade sei halo levantamentu indemnizasaun ba uma, ai-horis iha kintál, moru, fahi-luhan,” nia informa.
Buat hirak ne’e hotu sira sei halo levantamentu dadus no sira sei foka ba rai Estadu no mós rai privadu, karik kona-ba rai Estadu Governu sei laiha negosiasaun tanba ita presiza uza hodi halo dezenvolvimentu no sei selu de’it ba uma no ai-horis ruma kona-ba rai Estadu sei la selu.
“Enkuantu rai privadu ekipa sei foti uluk dadus hodi sukat, bainhira dadus kompletu tiha mak ami verifika no sei aplika lei nú 08/2017 katak Estadu presiza atu foti ita-boot sira-nia rai ba interese públiku no sei halo negosiasaun ba estimasaun ho afetadu,” nia esplika.
Entretantu, prosesu alargamentu Estrada iha Aldeia Romit, Suku Bekora, Postu Administrativu Kristu Rei, husi parte loos ba to’o iha Aituri Laran ho medida naruk kilómetru 5,9, luan metru 9, sei implementa husi Empreza Rubic Construction ho montante millaun $2.6 durante tinan ida.
Notísia Relevante: Alargamentu estrada Kuluhun-Bekora ho luan metru 23,74 no naruk kilómetru 4
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes






