BAUKAU, 06 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé akompañadu husi Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, no autoridade munisípiu Baukau sai sasin ba selebra kontratu no lansamentu reabilitasaun estrada urbana Baukau, iha Vila Antiga Baucau.
Notísia Relevante: MOP prepara ona kontratu projetu estrada urbana Baukau – Ainaru – Aileu
Reabilitasaun estrada urbana ida-ne’e sei fasilita movimentasaun komunidade iha suku Bahu, Builai, Kaibada-Waimua.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu ba empreza Jova Construction Unipesoál, Lda, no empreza Vage’el Unipesoál, Lda, tenke implementa obra ho kualidade tanba osan povu nian jere ho di’di’ak.

“Loos duni osan ne’e la’ós Governu ida ukun dehan osan ne’e mak ho montante hanesan ne’e, maibé tanba ohin povu hotu sai sasin iha prosesu asina kontratu ba projetu ida-ne’e, entaun tenke halo di’a. Ne’eduni, ema hotu ne’ebé servisu ba Estadu labele hanoin atu manán osan maibé ba servisu atu kumpre dever ida,” Xefe Governu ne’e hateten iha serimónia lansamentu ofisiál reabilitasaun Estrada urbana iha Baukau, ohin.
Tanba ne’e, Xanana hateten, tinan-24 nia laran timoroan terus no mate hodi manán ukun rasik-an no tinan ida ne’e iha fulan-Maiu 2026 ne’e, Timor-Leste kompleta rezisténsia ba da-24 no haree ba kotuk husi tinan 2002 to’o 2026 ne’e tenke iha mudansa no labele iha konflitu.
“Iha tinan 2010 ha’u la’o haleu Timor hodi haree oportunidade potensiál barak tebes, nune’e iha tinan 2011 hodi hamosu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu to’o 2030 ne’ebé temi katak infraetrutura mak baze ba dezenvolvimentu,” nia dehan.
Ministru Obra Públikas, Samuel Marçal, hateten prosesu servisu atu implementa projetu ida-ne’e la’ ós de’it MOP mak esforsu maibé ne’e servisu integradu ho ministériu relevante sira seluk.
“Ohin, ita konsentra hamutuk iha fatin ida-ne’e atu asina kontra iha povu nia oin, tanba osan Estadu povu mak sosa ho ruin no raan. Entaun, ita tenke halo sira sente asesu dezenvovimentu,” Ministru Obra Públika ne’e informa ba públiku iha atividade lansamentu estrada urbana iha Baukau, ohin
Nia hatutan, iha parte balun mak prosesu dezenvolvimentu seidauk to’o iha ne’ebá maibé buat hotu iha ninia prosesu ka sistema katak presiza halo levantamentu dadus, dezeñu no tenke halo ho neineik ho vizaun ida de’it katak dezenvolvimentu ba baze.
Tamba ne’e, husu ba empreza atu implementa obra ne’e ho di’ak no kualidade, atu bele dura to’o tempu naruk nia laran. Komunidade tenke koopera ka labele impede prosesu ida-ne’e hodi estraga ekipamentu ruma, maibé hamutuk hodi aselera lalais projetu ida-ne’e tuir termu kontratu ne’ebé iha.

Prezidente Autoridade Munisípiu Baukau, Veneranda Lemos, hato’o agradesementu ba Governu Konstitusionál da-sia (IX) lideradu Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, tanba bele realiza ona mehi ne’ebé durante ne’e povu sira hein, maske neineik maibé beibeik.
“Tamba ne’e, ha’u sempre dehan katak esperansa la bosok, esperansa ne’ebé povu ezije no hein mak mai daudaun ne’e ona. Komunidade Baukau fiar loron ida dezenvolvimentu sei akontese mai ami,” nia hateten.
Maske nune’e, nia kontinua rekomenda ba Governu atu dezenvolve mós infraestrutura bázika balun ne’ebé seidauk di’ak liuliu iha área rurál sira, tanba iha balun mak komunidade asesu ona no balun sei halerik.
Nia informa, kona-ba eletrisidade ne’e Baukau sira sei falta de’it iha postu administrativu rua (2) no suku sia (9) mak seidauk asesu, tanba populasaun sira hela ho distánsia dook malu. Tuir kritéria iha EDTL katak komunidade ne’ebé hela menus husi 25 tun ba kraik ne’e só bele monta de’it mak panél solár.
Aleinde ne’e, nia informa, iha munisípiu Baukau ne’e liliu infraestrutura bázika ne’e komunidae presiza konstrusaun ponte atu bele fasilita sira husi suku ida ba suku seluk, liuliu iha postu admisnitrativu sira-ne’ebé ezista iha Baukau laran.
“Liga ba ponte husi suku ba postu sira, hanesan iha postu Laga iha suku haat mak presiza ponte, iha postu Venilale iha suku haat mak presiza tebes ponte, iha postu Baukau iha suku lima mak presiza ponte lima, iha postu Kelikai antigu iha suku haat mak presiza ponte, iha postu Matebian presiza ponte tolu ba suku tolu hodi asesu, iha postu Vemasse presiza ponte lima ba suku rua. Ponte sira-ne’e ami seidauk hadi’a tanba ninia kustu boot liu programa PNDS, nune’e presiza Governu mak prosesa,” nia informa.
Enkuantu nia hatutan, kona-ba estrada hamutuk kilómetru 55 mak seidauk halo.
Iha biban ne’e tuir komunidadehusi aldeia Builai, Alfredo Sebastião da Costa, hato’o sentimentu kontente ho esforsu Governu nian ne’ebé bele hadi’a ona sira-nia estrada ne’ebé durante ne’e aat.
“Entaun ho projetu reabilitasaun estrada ida-ne’e bele fasilita ami halo movimentu ba-mai no bele mós lori ami-nia produtu lokál ba faan iha merkadu,” nia dehan.
Projetu reabilitasaun estrada urbana Baukau fahe ba pakote rua, iha pakote dahuluk nian sei implementa husi empreza Jova Construction Unipesoál,Lda, ho durasaun tempu tinan rua ho osan hamutuk $4.735.021,55.
Pakote daruak sei implementa husi empreza Vage’el Unipesoál, Lda, durante fulan 24 ka tinan rua ho montante hamutuk $3.768.933,21.
Entretantu atividade ne’e marka prezensa husi entidade Governu, autoridade lokál, membru Parlamentu Nasionál no komunidade ne’ebé kontente simu dezenvolvimentu iha rai Baukau.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





