iklan

INTERNASIONÁL

Tinan foun Xinés hanesan renovasaun esperansa hametin kooperasaun TL-Xina

Tinan foun Xinés hanesan renovasaun esperansa hametin kooperasaun TL-Xina

Komunidade Xineza iha Timor-Leste, selebra festival primavéira Chineza nian, iha salau resintu Palasiu Prezidente Dili, segunda (06/02). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 09 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten tinan foun Xinés hanesan renovasaun esperansa hametin liutan kooperasaun di’ak entre nasaun rua (2).

“Festivál ida-ne’e simboliza renovasaun, esperansa, armonia família nian no koezaun sosiál. Valór sira-ne’ebé metin iha tradisaun Xineza no ne’ebé rezona maka’as ho kultura no identidade povu Timor-Leste nian,” Prezidente Ramos-Horta hateten iha nia diskursu bainhira partisipa iha tinan foun Xina nian ne’ebé realiza iha Palásiu Prezidensiá Nicolau Lobato, Bairru Pite, ohin.

Iha okaziaun ne’e, Xefe Estadu hato’o agradesementu ba Estadu Xina ne’ebé durante ne’e apoiu tebes Timor-Leste nia dezenvolvimentu.

“Husik ha’u hahú hodi hato’o ha’u-nia agradesimentu sinseru ba Embaixadora Wang Wenli, tanba antesipa ona selebrasaun sira-ne’e no ba ninia laran-luak hodi habelar festividade sira-ne’e ba maluk hotu-hotu husi kultura Xineza iha Timor-Leste, tantu sidadaun nasionál no estranjeiru sira-ne’ebé hela iha Timor-Leste,” nia dehan.

Prezidente Repúblika, Jose Ramos-Horta. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Ramos-Horta mós hato’o apresiasaun ba funsionáriu no voluntáriu sira Embaixada Repúblika Populár Xina nian iha Timor-Leste, nomós ba membru komisaun organizadora tomak liuliu ba artista no grupu kulturál sira-ne’ebé sei oferese mai ita ho sira-nia arte dansa, knananuk no múzika, hodi fó onra ba Tinan Foun Xinés ne’ebé agora hahú daudaun.

Nia hatutan, ida-ne’e, dedikadu ba Esperiénsia Arte no Kultura Xineza nia Furak, mak testamentu moris ida ba amizade, komprensaun mútua no apresiasaun ba diversidade kulturál ne’ebé halibur povu sira.

Tuir kalendáriu solár husi astrolojia orientál, 2026 hahú ho influénsia hosi Cavalo de Fogo Yang, sinál ida-ne’ebé asosiadu ho movimentu, korajen, lideransa no transformasaun kle’an.

“Kuda simboliza progresu, dinamizmu no liberdade; elementu Ahi Yang reprezenta vitalidade, klareza objetivu nian no asaun desizivu. Hamutuk, sira hatudu ba tinan aselerasaun pozitiva ida-nian, iha ne’ebé aten-barani responsavel, otimizmu no vizaun estratéjika sei sai xave atu hasoru dezafiu sira no kria oportunidade foun sira,” nia hateten.

Tuir nia, Ida-ne’e mak tinan ida-ne’ebé favoravel atu aselera projetu estruturasaun sira, fortalese parseria rejionál no internasionál sira, no haburas kultura serbisu ida-ne’ebé dinámika, orientada ba rezultadu sira, sein lakon valór sira solidariedade nian, koezaun sosiál, armonia komunitária no respeitu ba malu ne’ebé karateriza povu ho povu.

“Iha nivel indivídu sira, família sira no komunidade, 2026 konvida konfiansa, ultrapasa ta’uk no afirmasaun talentu sira-nian. Ida-ne’e mak siklu ida-ne’ebé favorese ba edukasaun, formasaun profisionál, kriasaun oportunidade ekonómika sira no reforsu espíritu komunitáriu,” nia hateten.

Timor-Leste fahe eransa istórika komún ho Xina, ne’ebé harii iha troka komérsiu durante sékulu barak nia laran liuliu iha sándalu no sasán sira seluk ne’ebé haruka ba súl Xina liuhusi Makau.

Eransa ida-ne’e moris nafatin iha jerasaun susesiva sidadaun Xinés sira-ne’ebé hili Timor-Leste atu estabelese sira-nia família no ne’ebé to’o ohin loron, kontinua hili ita-nia rain nu’udar nasaun uma-na’in, hela-fatin, oportunidade no parseria sira-ne’ebé dura ba tempu naruk.

Timor-Leste konta ho komunidade no respeitadu husi sidadaun sira ho orijen xineza, ne’ebé integra ona ho dame, ho benefísiu mútuo hodi kria negósiu, komérsiu no indústria sira.

“Sira mak sidadaun ne’ebé prestijiadu, ativu no empeñadu, prezente iha Governu, iha instituisaun Estadu nian, iha instituisaun edukasionál sira, iha organizasaun sosiedade sivíl sira no iha setór privadu, ne’ebé emprezáriu importante sira ho orijen Xineza destaka, kontribui maka’as ba dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no kulturál nomós ba prosperidade nasaun nian,” nia dehan.

Nia afirma, bainhira nasaun ne’e hetan independénsia, simu mós sidadaun foun, kooperante, traballadór no emprezáriu ho orijen xineza, ne’ebé fó ona kontribuisaun desizivu ba konstrusaun estrada, ponte, rede eletrisidade, bee no saneamentu no infraestrutura fundamentál sira seluk ba progresu nasionál.

“Sira mós kontribui ba diversifikasaun ekonómika, agrikultura, komérsiu no interkámbiu komersiál, hodi kria rede komunikasaun, kontaktu no parseria, tuir espíritu One Belt, One Road ba Dalan Seda Marítima Foun, amizade, konetividade no kooperasaun ne’ebé ita hakarak reforsa nafatin,” nia afirma.

Xina mak entre nasaun sira dahuluk ne’ebé rekoñese Timor-Leste nia independénsia no la’o hamutuk ona ho ita liuhusi dezafiu no konkista ita-nia istória nasionál nian.

“Ita hasa’e ona relasaun ida-ne’e ba nivel Parseria Estratéjika Abranjente ida, ne’ebé sustenta husi kooperasaun konkreta iha área sira hanesan infraestrutura, agrikultura, ekonomia dijitál, edukasaun, inovasaun, konektividade no interkámbiu entre povu sira. Ne’ebé, fundamentál ba dezenvolvimentu nasionál no ba moris-di’ak ita-nia populasaun nian,” nia argumenta.

Tinan ne’e, Ramos-Horta lori povu Timor-Leste hotu agradese espesiál tebes ba Médiku sira husi Brigada Médika Xineza, ba emprezáriu no traballadór sira-ne’ebé loron-loron kontribui ba modernidade, saúde, dezenvolvimentu no moris-di’ak povu nian iha nasaun ne’e.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!