iklan

OEKUSI

Ezisténsia Asosiasaun MANEO iha Oekusi empodera ekonomia família no kombate violénsia

Ezisténsia Asosiasaun MANEO iha Oekusi empodera ekonomia família no kombate violénsia

Atividade husi Asosiasaun MANEO hamutuk ho agrikultura sira. Imajen TATOLI/Abilio Elo Nini

OEKUSI, 06 Jullu 2026 (TATOLI) – Iha ninia jornada tinan-13 nia laran iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), Asosiasaun Meosina Neo Oekusi (MANEO) konsege ona tulun grupu to’os koletivu  78 komposta husi grupu to’os kolletivu ualu (8) no grupu empoderamentu feto rurál atu hamoris ekonómia família 70 iha Oekusi.Inisiativa ne’e bazeia ba vizaun hodi hamoris ekonomia família no foti asaun konkreta hodi hamenus violénsia doméstika uma-laran.

Atividade husi Asosiasaun MANEO hamutuk ho agrikultura sira. Imajen/Mídia Asosiasaun MANEO

Dadus no progresu ne’e relata direta husi Diretora Ezekutiva Asosiasaun MANEO Oekusi, Ramila Fátima da Costa, perante asembleia jerál ba estrutura Asosiasaun Meosina Neo Oekusi, ne’ebé hala’o iha edifísiu Maneo Oésono, Oekusi, ohin.

Tuir dirijente feto ne’e, programa prioridade prinsipál ne’ebé implementa ona mak uza sistema romansa rai (poupansa no kréditu) no empresta osan hodi sustenta programa hotu. Programa transversavél sira-ne’e kobre área prevensaun violénsia bazeia ba jéneru, empoderamentu feto iha vida ekonómika, setór dezenvolvimentu, adaptasaun ba mudansa klimátika, no reziliénsia. Nia énfatiza katak sistema romansa rai ne’e sai hanesan pilar hodi enkoraja unidade iha grupu sira-nia leet.

Atividade husi Asosiasaun MANEO hamutuk ho agrikultura sira. Imajen/Mídia Asosiasaun MANEO

“Dezde 2017 to’o ohin loron iha harii ona to’os kolletivu hamutuk ualu, grupu ortikultura no agrikultura ho nia médida ektare 1,5 to’o ektare tolu, no mós grupu romansa rai no empresta iha 70 nia progresu to’o daudaun ne’e, ba sustentabilidade kontinua la’o, hanesan slogan Asosaisaun MANEO katak, harii hodi serbí, la’ós harii hodi ema seluk serbí ita, maibé oinsá ita mós bele serbí komunidade kbi’it la’ek sira,” Ramila Costa hateten iha Oekusi, ohin.

Konsiénsia sosiál no mudansa papél jéneru

Iha kbiit lideransa tinan-13 nia laran, Ramila esplika katak atinjimentu boot primeiru mak transformasaun konsiénsia sosiál ba prevensaun. Atividade sira-ne’e fo impaktu pozitivu no mudansa reál ba inan-feto sira, Ema ho Defisiénsia (EhD), no mós grupu vulnerável sira iha fatin ne’ebá.

Atividade husi Asosiasaun MANEO hamutuk ho agrikultura sira. Imajen/Mídia Asosiasaun MANEO

Mudansa ne’e la’ós boot iha nível pesoál de’it, maibé to’o nível família no komunidade globál. Tanba prátika jéneru ne’ebé ekuitativu no rendimentu família nian aumenta, feto sira iha ona aten-brani boot hodi partisipa ativa no ko’alia iha públiku. Meta prinsipál MANEO nian mak kria feto ne’ebé independente iha vida ekonómika, nune’e sira bele duni sai barreira hotu, no kore-an hodi halo jestaun di’ak ba moris família nian.

Reziliénsia agríkola no konservasaun ambientál

Iha setór reziliénsia ambientál, MANEO konsege ezekuta ona konservasaun bee-moos iha nível suku ne’ebé kompleta ho konstrusaun tanke. Polítika estruturál ne’e sai baze hodi harii grupu agrikultura ne’ebé adapta ba mudansa klimátika, liuhusi uza tékniku konservasaun rai no konservasaun bee-moos ne’ebé fasilita husi tékniku sira Asosiasaun MANEO nian.

Atividade husi Asosiasaun MANEO hamutuk ho agrikultura sira. Imajen/Mídia Asosiasaun MANEO

Komunidade sira uza to’os koletivu hirak-ne’e hodi kuda no fa’an produtu ortikultura, nune’e bele sustenta sira-nia moris ho reziliénte no atende fali nesesidade uma-laran. Alende ne’e, kona-ba mós preparasaun ba dezastre naturál, komunidade sira agora prontu ona ho koñesimentu hodi halo asaun hodi proteje an husi risku dezastre.

Parseria estratéjika ba fundu

Sustentabilidade programa no atividade hotu iha Asosiasaun MANEO hetan apoiu finanseiru no kapasitasaun husi parseria internasionál no nasionál sira:

  • CARE Internasionál
  • World Vision Timor-Leste
  • OXFAM Timor-Leste
  • DFAT / Caritas Austrália
  • Autoridade RAEOA
  • UNDP
  • The Asia Foundation
  • Kapasitasaun Rekursu Umanu: UN Women (foku liliu ba empoderamentu feto).

Impaktu pozitivu iha suku benefisiáriu

Atividade husi Asosiasaun MANEO hamutuk ho agrikultura sira. Imajen/Mídia Asosiasaun MANEO

Xefe Suku Suni-Ufe, Crisanto Tamele, hato’o ninia agradesimentu boot tanba programa ne’ebé la’o dezde 2017 ne’e duni fuan reál, liliu iha produsaun pateka (melánsia) no ortikultura.

“Nu’udar suku benefisiáriu, agradese tanba ha’u-nia naran bo’ot ho to’os kolletivu kuaze ektare 3-resin, hahú iha 2027 to’o agora maioria to’os pateka no ortikultura, to’o ohin loron komunidade sei kontinua kuda nafatin tantu tempu udan no bailoron, tanba rai ne’ebé utiliza nu’udar rai públiku suku Suni-Ufe nian,” haktuir Crisanto Tamele haktuir.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!