Top

PM Xanana lansa fatuk dahuluk ba projetu solár Photovoltaic iha Laleia

Promeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, lansa fatuk dahuluk ba projetu Solar Photovoltaic (PV) iha Postu Administrativu Laleia,Mmunisipiu Manatutu, kinta (23 Jullu 2026). Imajen Tatoli/Alexandra da Costa.

MANATUTU, 23 Jullu 2026 (TATOLI)—Primeiru-Mimistru, Kay Rala Xanana Gusmão, kinta ne’e, lansa fatuk dahuluk ba projetu projetu solár Photovoltaic (PV; Photo-Naroman no Voltaic=Eletrisidade) iha Postu Administrativu Laleia, Munisípiu Manatutu.

Lansamentu ne’e akompañadu husi entidade oioin no empreza konsórsiu EDF Power Solution (Franca), I-Envioronment Investiments Pacific (Japaun).

Notísia Relevante: Projetu solár PV bele poupa orsamentu Estadu kada tinan to’o millaun $40

Projetu solár Photovoltaic ida-ne’e sei prodús eletrisidade husi painél solár no sistema armazenamentu batéria 80 MWh, kapasidade 90 MWp-72 MWac no iha estimasaun poupansa na orsamentu Estadu kada tinan to’o millaun $40.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten lansamentu fatuk dahuluk ba projetu solár Photovoltaic ne’e nu’udar projetu importante ida ba Timor-Leste nia sistema elétriku nasionál no ba dezenvolvimentu longu prazu.

“Governu hatene importánsia atu fornese eletrisidade ba povu Timor tomak ho enérjia nesesária ba ita-nia ekonomia,” PM Xanana hateten liuhusi diskursu iha serimónia lansamentu fatuk dahuluk ba projetu solár PV iha Laleia, Manatutu.

Xefe Governu ne’e hatutan, projetu ne’e halo parte iha Timor-Leste nia planu nasionál ba longu prazu, hanesan estabelese ona iha Planu Estratėjiku Dezenvolvimentu ba 2011-2030.

“Ida-ne’e atu konstrui nasaun prósperu ida-ne’ebé ho ekonomia ne’ebé forte ho populasaun saudável no bein-edukada. Atu alkansa objetivu ida-ne’e, ita presiza eletrisidade viável ba uma sira, eskola, sentru saúde, instituisoens públikas no ba emprezas iha país tomak,” Líder nasionál ne’e deklara.

Xefe Governu ne’e konsidera dezenvolvimentu nasionál mak konstrusaun sistema jerasaun no distribuisaun eletrisidade iha Timor-Leste, tanba eletrisidade halo populasaun nia moris sai di’ak-liu loron-ba-loron.

“Ha’u felisita EDTL ho Ministériu Obra Públika, ba imi-nia lideransa iha dezenvolvimentu projetu ne’e. Ha’u agradese mós ba Ministériu Justisa no ba Ministériu Finansa ba traballu ne’ebé konsege dezenvolve akordu nesesáriu ba realizasaun projetu ne’e,” Xanana dehan.

Aleinde ne’e, nia hato’o agradesimentu ba kompañia ITOCHU, ba EDF no ba Manatuto Renewable Power, tanba ho sira-nia empeñu atu investe iha Timor-Leste.

Lahaluha, nia mós hato’o agradesimentu ba administrasaun munisipál, ba líder komunitáriu sira no ba populasaun Laleia ho Manatutuhodi fó apoiu importante ba projetu nasionál ida-ne’e.

“Ohin, hahú konstrusaun. Ha’u husu ba parte hotu-hotu atu kontinua servisu ho dixiplina no respeitu ba ema no ba komunidade ne’ebé afetada husi projetu ne’e. Tanba projetu ne’e sei fó kontributu boot ida ba ita-nia fornesimentu nasionál eletrisidade,” nia hateten.

Tanba, oportunidade ne’e sei redús Timor-Leste nia dependénsia ba kombustível importadu, fó formasaun no empregu ba ita-nia populasaun no sei apoia dezenvolvimentu ba longu prazu ita-nia nasaun,” nia reforsa.

Tuir nia, ida-ne’e hanesan pasu importante ida tan iha konstrusaun ekonomia ne’ebé forte, Estadu Timor ne’ebé reziliente ho futuru ida-ne’ebé di’ak-liu ba povu Timor-Leste.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hato’o parabéns ba Primeiru-Ministru nia lideransa iha Governu, maske la’ós fasíl ba projetu hanesan nune’e to’o akordu no lansamentu, ne’e tanba liuhusi esforsu lideransa no ministériu ida-nian.

“Eletrisidade nu’udar infraestrutura ne’ebé importante tebes ba progresu dezenvolvimentu iha sosiedade nia moris,” Xefe Estadu hateten.

Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, hateten projetu ida-ne’e iha ona planu estratéjiku nasionál nian to’o tinan 2023, nune’e tenke agradese tanba ohin hahú halo lansamentu ba projetu ida-ne’e.

“Tuir kontratu másimu tinan rua, maibé ita sei esforsu hodi finaliza iha fulan ikus 2028, tanba projetu ne’e sei fó benefísiu boot tebes ba ita no mós ita halo poupansa ba orsamentu kombustivel nian no hatama reseita ba konfre Estadu,” Ministru Obra Públika ne’e hateten.

Aleinde ne’e, nia dehan, iha nasaun barak sira mós hahú hanoin atu implementa solár PV no agradese tanba Timor-Leste bele hahú halo solár PV ida-ne’e.

“Projetu ne’e EDTL mak sai na’in ba projetu ne’e rasik. Maske investimentu privadu husi kompañia konsórsiu no sei fó biban ba sira hodi hetan formasaun no mós arende buat barak husi setór privadu sira,” nia dehan.

Prezidente EDTL, Paulo da Silva, hateten objetivu ba loron ohin nian mak atu halo lansamentu ba konstrusaun no instalasaun planta Solár Photovoltaico, no sistema armajenamentu Batarea, inklui fasilidades Sistema SCADA no interkoneksaun ba iha rede Transmisaun 150KV.

“Hakarak agradese ba Primeiru-Ministru, Prezidente Republika no Ministru Obra Publika, ne’ebe ho viszun boot hodi apoiu másimu, nune’e EDTL bele kontinua halo prosesu tomak iha tinan tolu ba kotuk to;o ohin loron, ita bele realiza serimónia ida-ne’e,” nia dehan.

Maske iha obstakulu barak maihusi internál no esternál, tanba ema barak mós lakohi ka ladun aseita atu obra ida-ne’e bele la’o. Maibé, agradese ho tulun husi Xefe Governu nian ne’ebé sempre apoiu maka’as mak ohin loron bele halo lansamentu.

Tanba ne’e, nia komprometidu liuliu tékniku sira iha EDTL hamutuk ho parseiru sira sei halo supervizaun másimu ba implementasaun projetu no investimentu ida-ne’e. Hodi asegura katak ninia instalasaun sira ho di’ak no bele finaliza tuir tempu ne’ebé determina ona.

Administradór Postu Administrativu Laleia, Munisípiu Manatutu, Francisco Jacinto Ximenes, hateten solár PV ne’ebé mak Governu lansa hatuur iha Laleia oportunidade di’ak ba sira liuliu kria empregu ho nune’e sira prontu kontribui.

Nia hatutan, obra ida-ne’e planu ne’ebé inisia dezde tinan 2021 kedas, entaun ne’e kontinuasaun tanba sei fó benefísiu ba komunidade einjeralmente.

“Solár PV ne’e la’ós de’it fó benefísiu ba Laleia oan, maibé tTmor laran tomak,” nia dehan.

Entretantu, projetu ne’e implementa husi kompañia konsórsiu Fransa no Japaun, ho durasaun tempu tinan rua no orsamentu husi Banku Mundiál hamutuk millaun $85,6.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!