Promove boa governasaun, PDHJ atualiza koñesimentu servidór Estadu RAEOA

OEKUSI, 18 Agostu 2026 (TATOLI) – Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), tersa ne’e hala’o semináriu iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), ba kargu xefia sira, funsionáriu públiku no autoridade komunitária ho tema, Promove governasaun di’ak; integridade, ajente Estadu sira, hodi jere rekursu sira ho efisiénsia no efikásia iha serbisu administrasaun públiku.
Semináriu ofisiál ne’e, hala’o durante loron rua, ho oradór prinsipál sira maihusi Komisaun Funsaun Públika (KFP) no Komisaun Anti Korrupsaun (CAC, sigla portugés).

Diretór PDHJ Oekusi, Bartolomeu Gonçalves, informa katak semináriu ne’e, realiza liuhusi kooperasaun ho serbisu rejionál rekursu umanu Oekusi, ho objetivu atu partilla informasaun ba dirijente sira iha Oekusi, funsionáriu sira, inklui autoridade komunitáriu suku sanolu (10) no jestór sub-rejiaun haat, hodi kontribui ba governasaun di’ak.

“Intensaun husi semináriu ne’e, atu kontribui governasaun di’ak iha rai ne’e, hatudu prátika di’ak, liliu ba funsionáriu sira, nune’e bainhira fila ba sira-nia serbisu fatin bele kontribui di’akliu tan ba servisu administrasaun públika,” nia hateten iha salaun konvensaun Palaban ohin.
Nia esplika, razaun seluk husi semináriu ne’e atu hakle’an koñesimentu ba servidór Estadu sira, tanba RAEOA iha mudansa ba estrutura, nune’e presiza iha ezersísiu husi instituisaun kontrolu sira.
“Estrutura RAEOA foun husi fulan Abríl foin lalaís, entaun presiza fahe informasaun ba sira, kona-ba sira-nia kna’ar, ho nia medida oinsa prevensaun kombate korupsaun atu kontribui ba governasaun di’ak atu hala’o serbisu tuir lei haruka,” nia hateten.
Medida prevene no kombate korrupsaun, no sansaun/punisaun
Tuir Lei Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC) ka Lei n.º 7/2020 iha Timor-Leste, medida prevensaun no kombate inklui deklarasaun rikusoin no transparénsia iha aprovizionamentu. Sansaun/punisaun inklui kastigu prizaun ba krime korrupsaun, bandu labele okupa kargu públiku tinan-lima to’o sanolu, no lakon mandatu ba sira ne’ebé la deklara bens.
Medida prevensaun no kombate
- Deklarasaun Rikusoin: Obriga kargu xefia, funsionáriu altu-risku, no judisiáriu sira atu deklara rendimentu, bens, no interese ba Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC).
- Transparénsia Públika: Hatudu publisidade no transparénsia iha konkursu ka aprovizionamentu ba sosa sasán no servisu Estadu nian.
- Denúnsia Anónima: Autoridade judisiál no polísia bele simu keixa anónima hodi proteje denunsiante.
- Bandu Traballu Privadu: Bandu ajente públiku labele servisu iha setór privadu iha tinan-rua nia laran hafoin ramata funsaun se iha ligasaun direta ho nia servisu antigu.
Sansaun no punisaun
- Kastigu Prizaun: Aplika prizaun ba krime hanesan korrupsaun pasiva, korrupsaun ativa, abuzu podér, no pekulatu.
- Proibisaun Kargu Públiku: Ema ne’ebé hetan kondenasaun definitiva ho prizaun liu tinan-lima sei hetan bandu labele okupa kargu públiku durante tinan-lima to’o sanolu.
- Perda Mandatu: Funsionáriu ka kargu xefia ne’ebé lakohi aprezenta deklarasaun rikusoin sei lakon nia mandatu ka kargu tanba la kumpre devér.
Notísia relevante: https://tatoli.tl/2020/11/23/lei-mpcc-kargu-xefia-aprezenta-deklarasaun-rikusoin/
Iha biban ne’e, Diretór Serbisu Rejionál Rekursu Umanu Oekusi, Domingos Punef, konsidera emináriu ne’e importante ba entidade Oekusi, atu fó koñesimentu fila-fali ba funsionáriu sira inklui funsionáriu no autoridade lokál sira, bainhira hala’o kna’ar hanesan servidór Estadu tenki la’o tuir lei ne’ebé iha.
“Ita konvida mós jestór sub-rejiaun haat no xefe suku 20 tanba iha baze eziste mós funsionáriu suku, entaun sira mós tenke iha koñesimentu itoan kona-ba asuntu sira-ne’e, tanba nu’udar servidór Estadu, Estadu mak selu no regula ita iha instituisaun idak-idak nian. Ne’ebé ita agradese espera ba futuru kontinua hala’o, nune’e bele kontribui ba asuntu governasaun di’ak,” nia hateten.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

