Top

Timor-Leste partisipa ‘Belt and Road’ iha Hong Kong hodi esplora oportunidade ekonómika

Simeira 'Belt and Road'

HONG KONG, 09 Setembru 2026 (TATOLI) – Simeira “Belt and Road” (Sintu no Estrada) ba dala-11, ofisialmente, loke ohin iha Sentru Konvensaun no Espozisaun Hong Kong, hodi destaka espansaun kooperasaun entre rejionál sira iha ASEAN, Ázia Sentrál, no Médiu Oriente.

Iha eventu mundiál ho perfil aas ne’e, Ministru Komérsiu no Indústria Timor-Leste, Filipus Nino Pereira, partisipa hodi lori Timor-Leste nia perspetiva ba diskusaun prinsipál sira kona-ba komérsiu no investimentu internasionál.

Ko-organiza husi Governu HKSAR no Konsellu Dezenvolvimentu Komérsiu Hong Kong nian (HKTDC), simeira ne’e hala’o durante loron rua, hahú ohin to’o aban (10/09) ho tema “Advancing High-quality Development. Embarking on a New Journey.” – Avansa Dezenvolvimentu ho kualidade aas. Hahú Viajen Foun ida.

Papél no perspetiva Timor-Leste nian

Iha biban ne’e, Ministru Filipus Nino Pereira hanesan oradór proeminente ida iha sesaun Diálogu, ho tema “Building Resilient Trade and Investment Frameworks in a Diverse Global Landscape.”Hari’i Enkuadramentu Komérsiu no Investimentu ne’ebé Reziliente iha Paizajen Globál ne’ebé Diversu.”

Prezide hosi Algernon Yau, Sekretáriu ba Komérsiu no Dezenvolvimentu Ekonómiku Hong Kong nian, sesaun ne’e hatudu ministru sira komérsiu internasionál nian ne’ebé diskute estratéjia sira hodi hametin komérsiu transfronteirisu, hasa’e reziliénsia ekonómika, no promove fasilitasaun investimentu nian. Ninia partisipasaun subliña Timor-Leste nia papél ativu hodi harii parseria ekonómika ne’ebé forte bainhira nasaun ne’e avansa nia integrasaun iha merkadu rejionál no globál.

Diskursu abertura no pozisaun Hong Kong

Iha abertura simeira ne’e, hodi destaka Hong Kong nia ain-fatin globál ne’ebé habelar no papél estratéjiku nu’udar sentru internasionál, Xefe Ezekutivu John Lee subliña sidade nia pozisaun úniku iha ponte merkadu sira iha ASEAN, Ázia Sentrál, Médiu Oriente, no seluktan.

Bainhira dirije ba líder governu nian liu 6,000 no profisionál sira ho perfil aas husi nasaun liu 70, Xefe Ezekutivu hatudu ba kreximentu maka’as sidade nian iha kuadru “nasaun ida, sistema rua”. Nia nota katak komérsiu merkadoria Hong Kong nian ho ekonomia sira Belt and Road nian sa’e besik pursentu 17 iha tinan kotuk hodi atinji maizumenus dolar amerikanu mil millaun 323, enkuantu empreza besik 1,500 husi nasaun partisipante sira estabelese ona eskritóriu lokál sira.

“Iha ‘nasaun ida, sistema rua’, Hong Kong goza apoiu maka’as hosi Xina, ami-nia nasaun, enkuantu mantein konetividade internasionál ne’ebé dook,” Lee hatete, hodi destaka sidade nia estatutu hanesan sentru globál prinsipál ba finansas, komérsiu, lojístika, no rezolusaun disputa legál sira.

Nia hatutan, delegasaun emprezariál sira ho nível aas foin lalais ne’e ne’ebé lidera hosi administrasaun ne’ebé hale’u ASEAN, Médiu Oriente, no foin lalais ne’e Ázia Sentrál, ho susesu hetan akordu kooperasaun ne’ebé luan. Espesifikamente, misaun ikusliu ba Kazakistaun no Uzbekistaun rezulta iha akordu 96 ho valór liu dolar amerikanu mil millaun 1,65, loke dalan ba voo diretu sira ne’ebé sei mai no ligasaun ekonómiku sira ne’ebé espande. Iha totál, projetu sira no akordu sira ne’ebé konklui iha simeira nia laran ultrapasa ona dolar amerikanu biliaun 3,1.

Simeira ne’e mós hatudu marku signifikativu sira iha infraestrutura finanseira no dijitál, inklui aterrizajen foin lalais hosi kabel submarinu Sihanoukville-Hong Kong no listajen foun husi entidade internasionál sira iha bolsa lokál. Aleinde ne’e, inisiativa edukasionál no kulturál sira, hanesan Bolsa Estudu Belt and Road no espozisaun sira ne’ebé sei mai ho muzeu sira Uzbekistaun nian, kontinua hametin ligasaun ente ema sira iha rejiaun tomak.

Konklui nia observasaun sira ho nota ambisiozu ida, Xefe Ezekutivu nota Hong Kong nia orizonte sira ne’ebé espande, hodi refere ba inkluzun istóriku hosi astronauta dahuluk sidade nian, Lai Ka-ying, iha Estasaun Espasiál Tiangong nasaun nian, subliña katak Hong Kong nia buka dezenvolvimentu laiha duni limite.

Enkuantu, Diretora Ezekutiva Asosiada hosi HKTDC, Anna Cheung, hateten katak,“Iha rekonfigurasaun paizajen ekonómiku globál nia leet, Hong Kong sai hanesan plataforma importante ida ba empreza sira iha Kontinente atu sai globál no sai hanesan odamatan preferidu ida ba empreza internasionál sira atu tama iha merkadu Kontinentál no Aziátiku sira.”

Inisiativa xave no kolaborasaun interrejionál

Entretantu, Simeira “Belt and Road”, plataforma internasionál prinsipál ida hodi promove kolaborasaun negósiu nian iha Belt and Road. Simeira ne’e halibur ofisiál superiór sira governu nian no líder emprezariál sira husi nasaun no rejiaun sira iha no seluktan hodi troka hanoin sira kona-ba kooperasaun multilaterál no esplora oportunidade negósiu konkretu sira.

Simeira ba dala-11 introdús inisiativa xave oioin ne’ebé dezeña atu hametin kolaborasaun interrejionál, mak hanesan:

  • Reprezentasaun Nível Aas: Ministru Filipus Nino Pereira ko’alia iha diskusaun polítika krítiku sira, hodi reforsa Timor-Leste nia integrasaun ekonómika no envolvimentu rejionál ne’ebé buras daudaun.
  • Kapítulu GoGlobal: Inisiativa dedikadu ida-ne’ebé apoia empreza sira ne’ebé habelar iha rai-li’ur liuhusi sesaun sira ne’ebé alvu, rede servisu profisionál sira, no misaun sira estudu negósiu nian.
  • Halo Negósiu ne’ebé Espande: Projetu investimentu liu 300 ho valór liu US$3.7 mil millaun maka destakadu, ho apoiu husi enkontru 800 ne’ebé maka arranja ona antes, enkontru ida-ba-ida-ne’ebé maka sei hala’o to’o 15 Setembru.
  • Zona Espozisaun Foun Sira: Eventu ne’e estreia zona foun tolu: Zona Universitáriu, Zona GreenTech, no Zona Ligasaun GoGlobal, hamutuk ho vitrina rejionál sira ne’ebé fila fali destaka inovasaun no solusaun sira sidade intelijente nian.
  • Loron Merkadu ASEAN: Lansamentu iha lorokaik loron 10 fulan-Setembru hanesan parte ida husi Semana “Belt and Road”, eventu emblemátiku foun ne’e ho objetivu atu ajuda negósiu sira no PME.

Simeira nia abertura no sesaun plenária sira mós konta ho figura internasionál prinsipál sira, inklui Xefe Ezekutivu HKSAR John Lee, Vise-Prezidente Uruguai Carolina Cosse, Vise-Primeiru-Ministru Laos Saleumxay Kommasith, no Sekretáriu-Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn.

 

TATOLI

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!