Mensájen Sua Exelénsia Prezidente Repúblika
Dr. Francisco Guterres Lú Olo kona-ba Promulgasaun Dekretu Parlamentu Nasional No. 5/Orsamentu Jerál Estadu 2019
Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato
Dili, 11 Fevereiru 2019
Povu doben Timor-Leste.
Buiberes no Mauberes.
Kinta-feira kotuk, loron 7 fulan Fevereiru, ha’u promulga Dekretu foun hosi Parlamentu Nasional kona-ba Orsamentu Jerál Estadu 2019. Ha’u promulga Dekretu foun ne’e ho kbiit ne’ebé Konstituisaun Repúblika fó mai ha’u, nu’udar Prezidente Repúblika. Ho promulgasaun ne’e, no publikasaun iha Jornál Repúblika, maka Dekretu foun ne’e nakfila ba Lei, nu’udar Lei Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2019.
Liuhosi televizaun no rádiu, ha’u hakarak ko’alia ho imi, nu’udar maun-bin-alin, ne’ebé ha’u respeita no hadomi.
Ha’u hakarak haklaken loloos tanbasá ha’u hili opsaun veta dahuluk Dekretu no tanbasá ha’u promulga Dekretu foun kona-ba asuntu hanesan: Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2019.
Ha’u veta Dekretu dahuluk no husu ba distintu deputadu sira tetu fila fali ho razaun katak:
-Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé ha’u veta ne’e boot tebetebes. Orsamentu boot la signifika katak ita bele ona haburas ita-nia ekonomia no ita-nia ema babeibeik. Orsamentu Jerál Estadu ninia efeitu ba kurtu prazu de’it (ka tinan ida). Maibé, atu hetan kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu sosiál, importante tebetebes hili polítika ho kualidade no aloka osan ba prioridade loloos no jere osan didi’ak. Ita presiza tau osan iha kapitál dezenvolvimentu tanba ida ne’e mak dudu kreximentu ekonómiku, maibe ita tenke tau mós osan iha rekursu umanu no iha atividade sira ne’ebé hamosu empregu; ita tenke investe iha área oioin, atu labele depende de’it ba reseita hosi minarai ne’ebé sei hotu iha tinan ruma mai ne’e.
– Tanbasá ita labele depende de’it hosi reseita minarai nian? Tanba minarai iha kampu Bayu Undan, ne’ebé ita hahú esplora hosi tinan 2005, sei ramata iha tinan 2022. Ita seidauk iha fonte seluk atu hetan rendimentu boot hanesan ka liu kampu Bayu Undan. Tanba ne’e, ita tenke uza ho kuidadu osan ne’ebé tama ona iha ita-nia Fundu Minarai no sei tama tan maski ho kuantidade kiik to’o tinan 2022.
– Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u preokupa tebetebes ho ita-nia ema, oinsá dezenvolve rai doben ida ne’e babeibeik, ho atensaun espesiál ba ita-nia ema, nu’udar ita-nia rekursu boot liu.
– Tanba ema mak ita-nia rekursu boot liu, ita tenke investe agora iha kapasidade atu investe (kapasidade atu investe) atu nune’e ita-nia rekursu preparadu atu simu, implementa no jere projetu boot sira ne’ebé sei mai; wainhira ita ladauk iha kapasidade atu selesiona projetu no implementa prosedimentu-sira ho projetu eskala kiik no médiu, oinsá ita bele jere projetu ne’ebé boot no kompleksu tebes? Investe iha rekursu umanu signifika fó oportunidade luan no biban ba ita-nia sidadaun atu halao sira-nia negósiu ho di’ak atu bele hetan rendimentu di’ak, no bele hadi’ak sira-nia moris, oan-sira no beioan-sira nian.
– Hare’e ba ita-nia realidade ohinloron nian, ho maioria agrikultór no sira-nia kondisaun moris ohinloron, ho maioria ki’ak no mukit tebetebes, ita presiza investe maka’as liu iha sektór-sira ne’ebé bele hasa’e no habelar rikeza, fó empregu ba ema barak no garante futuru di’ak no saudável ba jerasaun foin sa’e sira. Ha’u haree sektór haat importante tebetebes ne’ebé Estadu tenke fó atensaun boot liu mak:
– edukasaun;
– saúde;
– agrikultura;
– turismu;
– bee-moos no saneamentu báziku.
Ohinloron, ita-nia rendimentu mai liuliu hosi esplorasaun minarai ne’ebé ita hatama iha Fundu Petrolíferu. Maibé, osan-sira iha Fundu ne’e iha de’it ona biliaun sanulu resin lima. Tuir Governu ninia previzaun rasik, iha tinan 2023, Fundu Minarai sei iha de’it maisoumenus (ka kuran) tokon rihun sanulu resin rua (12 mil milhões).
– Hosi Fundu Minarai ne’e mak ita hasai osan tinan-tinan ba hatama iha Orsamentu Jerál Estadu. Tinan-tinan ita gasta osan barak tebetebes hosi Fundu Minarai hodi halo investimentu públiku oioin maibé ita-nia rendimentu nasionál kiik tebetebes. Osan sai barak liuhosi kofre Estadu duké tama iha kofre Estadu nian.
– Rendimentu kiik ne’e mai hosi investimentu balun Estadu nian no hosi impostu kobra hosi saláriu no negósius kompañia privada sira- nian, hosi esportasaun kafé no produtu sira seluk. Osan mós tama iha ita-nia rain hosi traballador timoroan-sira ne’ebé servisu iha tasi balu ne’ebá. Reseita-sira ne’e hotu la to’o atu kobre despezas Estadu nian no nune’e, ita hasai beibeik osan hosi Fundu Minarai.
Ha’u triste tanba haree katak Distintu Deputadu-sira hasai de’it millaun atus neen lima nulu hosi proposta Orsamentu Jerál Estadu maibé la simu ha’u-nia preokupasaun kona-ba nesesidade bázika Povu nian.
Persentájen alokasaun orsamentál ba edukasaun, saúde, agrikultura no turismu sei kiik nafatin.
Ho laran susar, ha’u deside promulga Dekretu Orsamentu Jerál Estadu ida ne’e ho razaun tuir mai ne’e:
Dekretu foun ida ne’e hetan alterasaun de’it, iha ninia montante. Hosi Dekretu dahuluk, ho total orsamentu dólar billiaun rua atus ida tolu nulu resin rua, tun tiha ba dólar amerikanu biliaun ida atus haat ualu nulu resin rua, iha Dekretu foun.
Ha’u promulga Dekretu foun ida ne’e tanba hanoin katak osan hasai hosi Orsamentu Jerál Estadu sei benefisia ferik no katuas-sira, maluk sira ne’ebé simu bolsa-de-mãe, ita-nia labarik sira-nia merenda eskolár, veteranus no sidadaun sira seluk ne’ebé sei simu transferénsia públika.
Ha’u promulga mós tanba hakarak fó dalan ba Governu selu lalais tusan Estadu nian ba sektor privadu hodi nune’e, Governu onra kompromisus Estadu nian ho sektór ne’ebé ajuda haburas ekonomia no moris-di’ak Povu nian.
Ha’u fiar katak ita hothotu iha devér atu prepara ba ita-nia futuru, prepara kondisaun moris-di’ak ba ita-nia jerasaun abanbairua nian, hosi lala’ok ka komportamentu ne’ebé ita hala’o ohinloron. Ita tenke haree ba realidade ohinloron nian! Ita tenki manán konxiénsia koletiva klean liu kona-ba ita-nia realidade ohinloron no ita-nia futuru, nu’udar Nasaun.
Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u apela fila fali.
Ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020, ita sei haree hamutuk:
1) Oinsá investe iha rekursu renovável sira, rekursu ne’ebé ita bele uza babeibeik no oinsá investe iha área oioin atu hasa’e moris-di’ak no haburas ita-nia sosiedade.
2) Oinsá aloka osan hosi orsamentu ba tinan hirak tuir mai, atu labele haliis liu ba dezenvolvimentu infraestrutura no hamenus osan ba dezenvolvimentu umanu;
3) Ho investimentu ne’ebé ita halo ho osan hosi Orsamentu Jerál Estadu, ita tenke hetan retornu sosiál no ekonómiku aas, fó prioridade liuliu ba kapitál umanu, edukasaun, saúde no atividade produtiva, hanesan agrikultura no mós empregu.
4) Ba Distintus Deputados iha Parlamentu Nasional atu halo desizaun ba OGE ho ekilíbriu no sustentável ba futuru.
5) Ba Governu atu investe osan iha rai-laran liuhosi medidas polítikas no legislativas hodi garante katak sei taka défisit finanseiru iha tinan hira tuir mai. Nune’e, sei la hasai tan osan Fundu Minarai liu Rendimentu Sustentável Estimadu.
Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u uza ha’u-nia kompeténsia rasik atu promulga ka veta OGE 2019. Veta atu hadiak!
Promulga atu ezekuta ba Povu nia nesesidade sira ne’ebé ita hotu defende!
Obrigadu wain!