Papa Francisco sei hala’o enkontru ho Xanana Gusmão iha 25 agostu

DILI, 19 agostu 2022 (TATOLI)—Enviadu Espesiál Extraordináriu Prezidente Repúlika (PR), José Ramos Horta nian, Kay Rala Xanana Gusmão, sesta ne’e, dezloka bá Vatikanu-Roma, hodi partisipa iha serimónia investidura Arsebispu Arkidioseza Metropolitanu Dili ba Kardeál hodi bele hasoru malu ho Papa Francisco.
Komunikadu imprensa ne’ebé Agência tatoli asesu ne’e haktuir, tuir karta verbál ho númeru 050-2022, loron15 jullu 2022 ne’ebé haruka hosi Sekretáriu Estadu Vátikanu ba Embaixada Timor-Leste iha Vátikanu, Santa Sé ho onra boot simu Lider Istóriku, Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Enviadu Espesiál Prezidente Repùblika, José Ramos Horta nian hodi hala’o enkontru ho Pápa Fransisco iha loron kinta, 25 agostu 2022.
“Pápa Fransisco sei simu Eis Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão iha dadeer (loron 25 agostu) antes serimónia investidura ba kardeál sira,” haktuir karta verbál hosi Sekretáriu Vatikanu-Roma ba Embaixada Timor-Leste iha Vátikanu.
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta delega Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Enviadu Espesiál Extraordináriu Prezidente Repúlika nian hodi hasoru Papa atu diskute mós projetu rezolusaun númeru 93/V(4ª) kona-ba Fraternidade Umana no Koexisténsia Komun ho Umanidade ne’ebé sita atensaun Pápa Fransisco nian hodi temi naran Timor-Leste ba mundu.
“Ha’u delega Maun Boot Xanana mak sei bá hasoru Amu Pápa, hodi ko’alia mós kona-ba dokumentu Fraternidade Umana ne’ebé ita ratifika ona no sita mós Amu Papa nia atensaun ba Timor-Leste hodi sai ezemplu ba mundu,” nota ne’e haktuir.
Tuir ajenda, Xanana Gusmão sei to’o iha Roma iha loron 22 fulan agostu no sei simu diretamenta hosi Embaixadora Timor-Leste nian iha Vátikanu no reprezentasaun Santa Sé.
Iha kinta, 24 agostu, Enviadu Espesiál Prezidente Repúblika, Xanana Gusmão akompaña hosi Santa Sé sei hala’o vizita ba Koléjiu Bispu Timor-Leste nian iha Roma no hala’o mós enkontru ho amu bispu no padre sira.
Entretantu, iha loron 25 Agostu iha 11h30, Xanana Gusmão akompaña hosi Asesór Polítiku ba Prezidente Repúblika, Tomás do Rosário Cabral sei hala’o enkontru formál ho Sua Santidade Pápa Francisco.
Xanana Gusmão konsidera serimónia investidura ne’e nu’udar grasa ba sarani no uma-kreda katólika Timor-Leste no agradese ba Pápa Francisco ne’ebé nomeia ona Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, sai kardeál dahuluk iha Timor-Leste.
“Vizita ne’e reprezenta Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hodi partisipa serimónia investidura kardeál sira. Iha Roma, ha’u sei halo enkontru ho Amu Pápa, ne’ebé hili ona Arsebispu Virgílio do Carmo da Silva nu’udár Kardeál primeiru Timor nian,” Xanana Gusmão hateten liu hosi nota ne’e.
Tuir ajenda, iha iha sesta (26 agostu), Lider Istóriku, Xanana Gusmão akompaña hosi Embaixadora Timor-Leste ba Vátikanu, Juvita Rodrigues B. Ataide Gonçalves sei hala’o enkontru ho komunidade Timoroan sira-ne’ebé hala’o estudu no hela iha Vátikanu hodi fahe esperiénsia ba malu oinsá mak buka hadi’a ekonomia no dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
Hafoin ida-ne’e, iha loron 27 fulan agostu, Xanana Gusmão ho ekipa ne’ebé akompaña hosi Asesór Polítiku Prezidente Repúblika, Tomás do Rosário Cabral sei partisipa iha misa investidura ba Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB iha Igreja Basilika São Pedro Vatikanu.
Iha loron 28 agostu, Eis Xefe Estadu, Xanana Gusmão hamutuk ho Timoroan no reprezente kardeál nasaun sira seluk sei partisipa iha misa espesiál ba kardeál sira iha Vátikanu.
Iha finál fulan agostu, Xanana Gusmão ho Embaixador Portugál iha Roma sei partisipa iha misa agradesimentu ida iha igreja universidade Urbania Roma.
Kardeál na’in-21 sei investidu hosi Pápa Francisco (Jorge Mário Bergoglio) iha loron 27 fulan agostu iha Bazílika São Pedro, Vatikanu.
Prosesu nomeasaun kardeál sira, tuir evolusaun istórika ho natureza jurídika kardeál sira-nian, sei hala’o kna’ar hamutuk ho Pápa hodi hala’o servisu atu serbi sarani no igreja katólika.
Kardeál na’in-21 ne’ebé sei hetan investidura kompostu husi kardeál foun na’in-ualu (8) hosi Europa, neen (6) hosi Ázia, rua (2) hosi Áfrika, ida (1) hosi Amérika Norte, haat (4) hosi Amérika Sentrál no Latina Amérika nian.
Kardeál foun sira-ne’ebé Pápa Francisco sei nomea (Kardeál Eleitór Foun) tuir orden Kriasaun mak hanesan:
- D. Arthur Roche (Inglaterra), prefeito da Congregação para o Culto Divino e a Disciplina dos Sacramentos (Santa Sé)
- D. Lazzaro You Heung sik (Coreia do Sul), Prefeito da Congregação para o Clero (Santa Sé)
- D. Fernando Vérgez Alzaga (Espanha), Presidente da Comissão Pontifícia para o Estado da Cidade do Vaticano e presidente do Goveratorado do Estado da Cidade do Vaticano
- D. Jean-Marc Aveline (França), Arcebispo de Marselha
- D. Peter Okpaleke (Nigéria), bispo de Ekwulobia
- D. Leonardo Ulrich Steiner (Brasil), Arcebispo de Manaus
- D. Filipe Neri António Sebastião do Rosário Ferrão (Índia), Arcebispo de Goa e Damão
- D. Mons. Robert Walter McElroy (EUA), Bispo de San Diego
- D. Virgílio do Carmo da Silva (Timor-Leste), Arcebispo de Díli
- D. Óscar Cantoni (Itália), Bispo de Como
- D. Anthony Poola (Índia), Bispo de Hyderabad
- D. Paulo Cezar Costa (Brasil), Arcebispo de Brasília
- D. Richard Kuuia Baawobr (Gana), Bispo de Wa
- D. William Goh Seng Chye (Singapura), arcebispo de Singapura
- D. Adalberto Martínez Flores (Paraguai), Arcebispo de Assunção
- D.Giorgio Marengo (Itália), Prefeito Apostólico de Ulaanbaatar (Mongólia).
Kardeál sira-ne’ebé nia otas liu 80
- D. Jorge Enrique Jiménez Carvajal (Colômbia), Arcebispo Emérito de Cartagena
- 18. D. Lucas Van Looy (Bélgica), Arcebispo Emérito de Gent
- D. Mons. Arrigo Miglio (Itália),
- Arcebispo emérito de Cagliari Padre Gianfranco Ghirlanda, SJ, (Itália),
- Professor de Teologia Mons. Fortunato Frezza (Itália), Cónego de São Pedro
Tuir dadus hosi Vátikanu katak, daudaun ne’e númeru kardeál iha tinan ida-ne’e, uma kreda universál iha kardeál hamutuk 229, hosi númeru ne’e ema 132 mak kardeál eleitór katak kardeál hirak ne’ebé iha vós ativa bainhira mosu eventu konklave ruma.
Kontinente Europa ho totál 107 kardeál (hosi númeru ne’e na’in-54 mak sai eleitór) kardeál Amerikanu ho totál na’in-60 kardeál (husi númeru ne’e na’in-38 mak sai eleitór) kardeál Ásia ho totál na’in-30 (hosi númeru ne’e, na’in 20 mak sai eleitór) kardeál Afrikanu ho totál 27 (hosi númeru ne’e na’in-17 mak sai eleitór), Kardeál Oseania hamutuk na’in-lima (hosi númeru ne’e na’in-tolu mak sai eleitór).
Notísia Relevante: Fila hosi Roma, Xanana vizita Indonézia diskute prosesu fronteira terrestre
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

