COVALIMA, 09 setembro 2022 (TATOLI)–Centro Nacional Chega, Institupu Públiku (CNC, I.P) servisu hamutuk ho Asosiasaun Vítima 1974-1999 sei konstrui “Uma Memoria Esperansa” ba sobrevivente Juliana dos Santos Alola iha munisípiu Covalima.
Notísia Relevante: 2022, CNC konstrui ona “Uma Memória Esperansa” 10 ba sobrevivente sira
“Asosiasaun vítima hanesan implementadór tanba servisu direta ba vítima hahú 1974-1999, ita parseiru ho Centro Nasional Chega. Ita iha ekipa konjunta hosi CNC ida servisu hamutuk ne’ebé halo verifikasaun ba uma esperansa ne’ebé ita konstrui uma ba vítima,” Jerente Asosiasaun Vítima 1974-1999, Julio Freitas Gomes, hateten ba jornalista sira, iha sede suku Debos, sesta ne’e.
Uma Memoria ba Esperansa sei konstrui iha munisípiu lima mak hanesan iha munisípiu Liquiça ne’ebé benefisiáriu ho naran Manuel Sanches Ramos, Covalima ho benefisiáriu Juliana dos Santos Alola, Manufahi ho benefisiáriu naran Alda Boavida, Manatuto ho benefisiáriu Rosa Soares Gomes no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno ho benefisiáriu natan Domingas Ulan.
Orsamentu konstrusaun Uma Memoria ba Esperansa ne’e hosi Centro Nacional Chega (CNC) alokadu iha Orsamentu Jerál Estadu tinan fiskál 2022 kategoria iha transferénsia públika ba uma lima ne’e hamutuk $62,500.00 ho kustu kada uma ida $12,500.00 ne’ebé kobre ba kustu konstrusaun no badaen mestre sira.
Tanba ne’e, oras ne’e daudaun foin halo survey fatin hanesan iha munisípiu Liquiça no mós iha munisípiu Covalima.
“Bazea ba ami-nia survey ami hetan hosdi dadus indika ona katak sofre iha okupasaun Indonézia hetan torturasaun no violasaun. Hosi dadus hirak ne’e hosi komemorasaun masakre ne’ebé ita halo dadus ajuda ita atu identifika nia sofrementu,” nia informa.
Ho nune’e, labele ko’alia de’it ona iha situasaun atu konta istória de’it maibé kria ona kondisaun ba vítima-sira, nune’e bele fó ona rezultadu balun sira sente iha duni programa Governu no lori dezenvolvimentu hakbesik ona ba sira.
Ofisiál Planeamentu Monitorizasaun no Aavaliasaun Dezenvolvimentu Sustentavel CNC, Martinho Moniz, klarifika bazea ba planu tinan fiskál 2022 atu konstrui uma memória ba esperansa 10 maibé xefe Governu husu atu diminui ba de’it lima (5).
“Iha tinan ida-ne’e ita iha planu konstrui uma esperansa 10 maibé Governu prevee orsamentu ba Uma kbiit laek (UKL), entaun Primeiru-Ministru husu diminui uma ba esperansa tanba sobrevivente balun mós sai ona benefisiáriu ba UKL,” nia dehan.
Tanba Uma Memória Esperansa ne’e la’ós projetu maibé apoiu umanitária fasilita materiál no selu netik badaen ida atu garantia uma ne’e konstrui ho kualidade ne’ebé servisu seluk benefisiáriu no família mak ativu servisu.
Prezidente Asosiasaun Vítima munisípiu Covalima, Maria Carvalho Amaral (Biki’ak) reforsa, konsolidasaun no mobilizasaun konstrusaun Uma Memória Esperansa ne’ebé iha tinan kotuk sobrevivente 1999 na’in-ida hetan ona no iha tinan ne’e na’in-ida tán.
Iha tinan fiskal 2022 sei konstrui uma moória esperansa ba benefisáriu Juliana dos Santo Alola tanba bazea ba esperiénsia bainhira atu konstrui uma tenke halo uluk reuniaun ho grupu sira.
“Uma memória esperansa ida-ne’e atu entrega ba vítima, servisu solidariedade mai hosi ita rasik tanba ita lakohi akontese tan problema hanesan konstrui uma memória esperansa hasoru, espera konstrui tinan ne’e bele la’o ho di’ak,” nia dehan.
Benefisiáriu Juliana dos Santos Alola sente kontente bainhira sai benefisiáriu ba Uma Memória Eperansa hosi Governu hodi konstrui uma refere.
“Ha’u sente kontente bainhira Governu liuhosi Centro Nacional Chega hamutuk ho asosiasaun vítima hili ha’u sai benefisiáriu uma memória esperansa,” nia dehan.
Konstrusaun Uma Memoria Espesransa ho nia medida 7×9 ne’ebé kompostu hosi kuartu tolu ho medida 4×3 no kuartu rua seluk ho medida metru 3×3, sala vizita ida, varanda ida, toilet ida no dapur iha li’ur ho nia odamatan hamutuk neen (6)
Jornalista : Celestina Teles
Editór : Cancio Ximenes