iklan

DILI, POLÍTIKA

Deputadu CNRT kestiona kapasidade ezekusaun OJE 2022

Deputadu CNRT kestiona kapasidade ezekusaun OJE 2022

Governu ho Parlamentu Nasional ba Proposta OJE tinan 2023 iha debate faze Jeneralidade, iha sala plenáriu PN, tersa (08/11). Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 08 novembru 2022 (TATOLI)—Vise Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál, Patrocínio Fernandes, kestiona kapasidade ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 kiik tebes maibé iha proposta-lei OJE 2023 Governu kontinua propoin ho montante boot billaun $1.16.

Notísia Relevante: OJE 2023 prenxe rekezitu legál no rejimentál

“Prinsípiu sira Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian ne’ebé hatuur iha konstituisaun no prinsípiu hanesan orsamentu OJE anuál, Governu elabora bazea ba planu no programa sira, hafoin ka’er tiha ba prinsípiu sira-ne’e hakarak lori ba OJE 2022 ne’ebé ninia taxa ezekusaun real kiik tebes to’o horisehik 38%. Ida-ne’e hatudu, OJE 2023 Governu atu tenta argumenta ho teória saida de’it sei lakonvense ho razaun Governu atu husu orsamentu ho montante biliaun $3-resin, ida-ne’e laiha lójika,” Vise Bankada CNRT ne’e hateten iha debate proposta OJE 2023 iha faze jeneralidade ba loron daruak iha PN, tersa ne’e.

Tanba, tuir nia, besik tinan ida kapasidade ezekuta la to’o biliaun $1.5 enkuantu fulan lima bele ezekuta orsamentu ho montante boot ba tinan oin ne’ebé hanesan tinan polítiku hasoru eleisaun lejislativu.

“Tanbasá mak ha’u dehan, hanoin iha fulan-abríl tinan oin kuaze governante sira hotu-hotu sei la halo serbisu tanba hotu-hotu ba kampaña tanba governante sira hotu politiku de’it, ne’eduni ladun iha razaun Governu husu orsamentu montante ne’e ba tinan oin mezmu Governu bele argumenta ho teória saida de’it,” nia dehan.

Nune’e mós, Deputada CNRT, Virgina Anabelo, konsidera kapasidade ezekusaun ba Governu ida-ne’e kiik duni.

“Kapasidade Governu bainhira iha audiénsia ami husu ba membru Governu sira ita-boot nia programa ne’ebé la konsege ezekuta, Governu hateten ezekusaun la’ós importante no importante liu mak nia kualidade ne’e nia sasukat saida. Se ita iha planu tau orsamentu la ezekuta ne’e hatudu saida ka tempu mak la to’o atu ezekuta,” nia hateten.

Nune’e, presiza tau tuir kapasidade nune’e labele foti osan barak demais hodi mai rai hela de’it no osan ne’e rai de’it iha fundu no funan bele boot, tanba ezekusaun kiik signifika previzaun ekonómiku liu-liu kresimentu ekonómiku konsumu no investimentu agregadu ne’e la atinje.

“Governu mós uza razaun funu iha Úkrania ho Rúsia maibé iha orsamentu 2022 no 2023 proposta la hatuur medida saida mak ita halo depois hodi taka tiha problema inflasaun ne’ebé presu sa’e liu-liu kombustível no produtu alimentu sira ne’e. Governu laiha medida tanba ne’e mak ami husu tau orsamentu buat hotu tuir ita-nia kapasidade, tanba realidade tau tiha osan barak ezekuta la hotu ikus mai sasán folin sae. Kampu traballu laiha, obriga ita-nia joven sira halai sai ba buka seribisu iha rai-li’ur,” nia dehan.

Tuir nia, ekonómia Timor-Leste depedénsia projetu Governu hanesan empreza barak depende projetu Governu, se laiha ita labele absorve traballadór timoroan iha realidade ezekusaun iha orsamentu tinan ne’e kapitál dezenvolvimentu no fundu infraestrutura kiik tebe-tebes.

Hanoin katak ho agrikultura, turizmu, agrikultura, komérsiu Timor-leste bele halo buat ida iha área sira-ne’ebé tau importánsia orsamentu iha mais lakonge hotu.

“Hau fó ezemplu hanesan turizmu iha Dili laran de’it, Cristo rei Fatucama nia kondisaun aat tebe-tebes, lahatene situasaun ne’e oinsá. Agrikultura hahú kedas hosi Governu anterior, ita fó buat hotu gratuita hanesan fini, tratór, mina tau iha tratór maibé realidade ita la konsege,” nia hateten.

Iha parte seluk, nia mós kestiona programa Cesta Bázika iha tinan ne’e hetan alokasaun millaun $80 ba Sekretária Estadu Kooperativa (SEKOOP) ho Ministéiru Turizmu no Komérsiu Indústria (MTKI) maibé ninia ezekusaun kiik tebes.

“Cesta Bázika mak orsamentu iha ministéiru rua SECoop, MTKI la konsege ezekuta ho di’ak iha audiénsia ministru rasik hateten katak ho aumenta orsamentu ba iha ministéiru halo sira susar tebes atu halo ezekusaun,Cesta Bázika la hasae kresimentu ekonómia tinan ida ita fó dala ida oinsá mak sustentável ho tan sasán laiha kualidade,” nia hateten.

Deputada husi bankada opozisaun ne’e husu Governu atu haree didi’ak impaktu negativu iha proposta-lei OJE 2023 atu hasae taxa seletivu ba masin-midar no sira seluk presiza haree mós povu kiik iha baze.

Notísia Relevante: OJE 2023: Komisaun C rekomenda pontu importante 23 ba Governu

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!