DILI, 12 novembru 2022 (TATOLI)—Ema ida sei la-hili atu moris bainhira, iha ne’ebé, oinsa, hosi sé no moris to’o bainhira. Nune’e mós, mate bainhira hakbesik ba ema ida no bolu ema ida karik, sei la husu ita atu hili bainhira mak ita mate no sei la husu ita nia hakarak “atu mate oinsá no idade hira mak mate.”
Mate hanesan anin ne’ebé huu liu la husik hela fitar. Mate mai hamriik no dere odamatan mate nian sei la husu lisensa ba ema ida. Nune’e, iha kinta (10 novembru 2022), iha tuku 03h00 madrugada, Nai Maromak bolu hikas Saudozu Manuel Freitas “Alcon” ka “A Luta Continua” fila hikas ba Nai Maromak Nia kadunan santu.
Horisehik, iha luta ba libertasaun nasionál—iha tempu okupasaun Indonézia, saudozu “Alcon” hakilar “A Luta Continua!” hodi luta makaas atu liberta pátria no povu Timor-Leste, no luta ne’e nia “fuan” mak iha tinan 1999 konsege manán ukun rasik an liuhosi referendu ka konsulta populár (30 agostu 1999).
Hafoin Timor-Leste ukun rasik an, saudozu “Alcon” kontinua luta no luta nafatin liuhosi ninia profisaun hanesan manorin ka profesór, hodi dedika nia an tomak hodi fahe matenek ne’ebé iha ba povu nia oan sira liuhosi hanorin loro-loron iha eskola.
Domin ba nia rai lulik Timor-Leste no dedikasaun ne’ebé saudozu oferese ba Timor-Leste ne’e sura la biban, konta tuir la hotu, hakerek rohan laek, tanba ninia luta ba libertasaun nasionál no luta atu liberta povu nia oan hosi nakukun, ohin loron to’o ona nia rohan (mate), maibé matenek ne’ebé nia husik hela ba nia estudante sira-ne’e sei la mate no la mate tan.
Saudozu Manuel Freitas moris iha loron 20 fulan agostu, tinan 1966 iha Adeia Gariuai, suku Gariuai, postu administrativu Baucau, hosi inan-aman Severina Borges no Januario Freitas.
Saudozu nia maun-alin hamutuk na’in-hitu (7) mak hanesan Beatriz da Costa Freitas, Manuel Freitas (saudozu), Jose da Costa Borges, Jaime Borges Freitas, Pascoela Borges Freitas, Feliciana Freitas (matebian) no Bikorta (matebian).
Saudozu nia alin na’in-rua (2), Feliciana no Bikorta mate iha ai-laran ho idade nurak hamutuk ho sira-nian inan Severina Borges iha tinan 1977 bainhira evakua ba ai-laran, hafoin Indonézia invade Timor-Leste iha 07 dezembreu 1975. Situasaun ne’e akontese, bainhira saudozu nia inan no aman hamutuk ho familia lubun wa’in evakua hodi saliva an iha Uaimori, munisipiu Viqueque.
Tanba funu nia hahalok, lori inan-aman halai ketak hosi oan sira, saudozu Manuel Freitas halai ketak mutuk ho familia seluk ekavua ba parte Lorosa’e, maske inimigu nafatin fó presaun no halo atake liuhosi lalehan, liuhosi tasi no liuhosi rai-maran. Ho nune;e, iha fulan faneiru 1976, saudozu hamutuk ho populasaun seluk, inimigu kaptura iha Maubu’u Anau, suku Uaibobo, postu Administrativu Ossú. Munisipiu Viqueque.
Edukasaun
Saudozu hahú nia estudu iha ensinu pre-eskolár ka iha tempu ne’ebá hanaran ABC iha eskola Katólika Loilubo, subdistritu Vemasse, munisipiu Baucau iha 1970. Hafoin ne’e, iha tinan 1971-1975, saudozu kontinua nia estudu iha Ensinu Báziku Katólika Loilubo.
Iha tinan 1977, hafoin fila hosi ai-laran, saudozu kontinua nia estudu iha Ensinu Báziku (Sekolah Dasar) ba kedas segundu ano iha Eskola Katólika Fatumaca-Gariuai no akaba nia estudu iha tinan 1981.
Hafoin ne’e, saudozu kontinua nia eswtudu iha Ensinu Pre-sekundariu (SMP Negeri 01 Tirilolo, Baucau) hahúu iha tinan 1982 no akaba iha tinan 1984. Hosi ne’e, saudozu hatutan nia estudu iha Eskola Vokasionál ka Sekolah Pendidikan Guru/SPG Negeri Dili) no ramata iha tinan 1987.
Hafoin akaba estudu iha SPG Negeri Dili, saudozu hala’o kna’ar nu’udar manorin ida Eskola Primaria Iliomar-Lautém iha tinan 1987 to’o tinan 1990. Iha tinan 1990-1991, saudózu hanorin iha iha Eskola Báziku Colégio Fatumaca-Gariuai, no hafoin ne’e muda fali mai hanorin iha Eskola Primaria Maucale-Gariuai iha tinan 1992 too tinan 1999.
Hafoin referdnu 1999, tanba Timor-Leste foi hetan ukun rasik an, saudozu koko hala’o servisu foun no konsege servisu hamutuk ho United Nations Transitional Administration in East Timor (UNTAET) iha tinan 2000 to’o tinan 2003.
Tanba de’it ahdomi tebes nia profisaun hanesan manorin na’in ida, saudozu husik hela kna’ar ne’e hodi kontinua fali nia kna’ar hanesan professor hodi hanorin iha Ensinu Báziku Gariau-Baucau (2004) to’o nia hakotu iis.
Partisipasaun Luta da Libertação Nacional
Naran: Manuel Freitas
Naran kodigu: Alcon
Sexo: masculino
Nascimento: 20 agostu 1966
Munisipiu: Baucau
Postu Administrativu: Baucau
Suku: Gariuai
Aldeia: Gariuai
Partisipasaun Total:
BA: Oa.Om
FA: Oa.Om
FC: 8a.10m
Pri: Oa.Om
Homenagem
Partisipasaun:
De 04-12-1990 a 31-12-1992,
Frente : CF (frente clandestina)
Postu: Colaborador
Grau Organizasaun: CNRM/OJETIL
De 01-01-1993 a 14-09-1998
Frente: FC
Postu: Colaborador
Grau Organizasaun: CNRM/OJETIL
De 15-09-1998 a 25-10-1999
Frente: FC
Postu: Kolaborador
Grau Organizasaun: CNRT/FPI (Frente politika interna) ka Caixa
Envolve iha frente klandestina
Bainhira hala’o estudu iha SPG negeri Dili, saudozu envolve-an iha frente klandestina liuhosi organizasaun SANTO ANTONIO ne’ebé lidera hosi Ananias do Carmo Fuca ho naran kodigu OTASOLA no Angelo dos Santos. Saudozu ativamente tama iha organizasaun Santo Antonio iha fulan-jullu tinan 1984.
Ramata nia estudu iha SPG Negeri Dili, Governu Indonézia liuhosi Ministériu Edukasaun destaka saudozu iha postu administrativu Iliomar, munisipiu Lautém, iha Eskola Primaria Tirilolo. Tanba ninia involvimentu iha rede klandestina, iha Iliomar, nia hetan troturasaun makaas hosi militar Indonesia, nune’e saudozu labele hala’o ninia kna’ar ho loloos, nu’udar manorin na’in.
Iha loron 09 fulan-novembru tinan 1989, saudozu hetan tan kapturasaun no inimigu detein nia iha sela KODIM (Komando Distrik Militer) Lospalos durante fulan sia (9) hodi kastigu hamutuk ho kompatriota lubuk ida.
Saudozu nia kompatriota sira seluk barak mak lakon ka oho hosi militar Indonézia. Maibé tanba Nai Maromak Nia grasa, saudozu hetan salva hosi membru KOPASUS (Komandu Pasukan Khusus) Timoroan ida-ne’ebé ho naran kuiñesidu “Joanico” ka Joanico Cesario da Costa. Joanico konsege salva saudozu hosi membru militár Indonezia nia kruelidade hosi sela KODIM Lospalos no deside muda Saudozu mai fali iha rai moris fatin Baucau-Gariuai.
Ho kapturasaun no torturasaun no torturasaun hosi inimigu sira durante iha luta ba libertasaun nasionál ne’e sai hanesan kauza ida ne’ebé afeta saudozu hetan moras durante tinan naruk nia laran.
Aleinde ne’e, saudozu mós ativa no partisipa iha organizasaun OJETIL (Organizasaun Joventude no Estudante Timor Leste) liuhosi grupu Vitimori iha tinan 1991 no kontinua partisipa iha grupu ne’e tranforma ba kaixa Vitimori. Iha kaixa Vitimori, saudozu kontribui ai-han no materiál funu ba frente armada husi tinan 1997 to’o tinan 1999.
Saudozu nia kontruibuisaun ba luta Libertasaun Pátria no Povu Timor-Leste mak Estadu RDTL liuhosi dekretu Prezidente Repúblika hodi valoriza no fó honra ba saudozu Manuel Freitas “Alcon” hetan kondekorasaun Orden Nicolau Lobato, grau 3 ho dedikasaun 8 a 14 anos.
Familia
Saudozu nu’udar terus na’in tanba hetan persegisaun no hetan kapturasaun, maibé iha luta ne’e nia leet, nia buka nia knosen sorin hodi deside kaben ho Filomena de Fátima Xavies (Iliomar oan), no kompromete katak terus ka mate hamutuk nafatin ba nafatin, liuhosi sakramentu matrimóniu ne’ebé Pe. Jose da Costa Ximenes, SDB, mak fó kaben sira na’inrua iha kapela Iliomar, Paroquia de Sao Paulo, Lospalos, Dioseze Baucau.
Hosi kuda domini da ne’e, Nai Maromak haraik grasa, hodi oferese oan na’in-neen (6) ba sira atu bele bali hamutuk. Hosi oan sira ne’e, na’in-haat (4), Nai Maromak bolu hikas bainhira moris mai. Daudaun ne’e, oan na’in-rua (2) mak moris hela, mak Julio de Deus Xavier Freitas ne’ebé oras ne’e daudaun atu hasai S2 iha Telekom Univeraity Bandung-Indonesa no Zeferina de Fatima Xavier ne’ebé daudaun hala’o nia estudu iha Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL) foti parteira nian.
Adeus saudozu Manuel Freitas, ita-nia luta ba libertasaun nasionál no luta ba liberta povu nia oan sira hosi nakukun liuhosi ita-nia profisaun hanesan Manorin Nain, ohin no ba nafatin, to’o ona nia rohan. Maske família hadomi liu ita-boot maibé Maromak moris ne’e nia na’in hadomi liu ita-boot. Adeus!
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes