iklan

ATAÚRU, MUNISÍPIU

Kuda ai-parapa hun 615 sinaliza festivál múzika no kultura Ataúro

Kuda ai-parapa hun 615 sinaliza festivál múzika no kultura Ataúro

Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomi, Joaquim Amaral, reprezenta Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, kuda ai-parapa iha tasi ibun suku Beloi, Ataúro. Imajen Tatoli/Mirondolina Barros Soares.

ATAÚRO, 24 novembru 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hamutuk ho Prezidénsia Repúblika no estudante UNITAL-UNDIL hamutuk ho komunidade kuda ai-parapa hun 615 iha tasi ninin aldeia Ulu Bemasu, suku Beloi, Ataúro ne’ebé sinaliza festivál múzika no kultura Ataúro 2022.

“Hau reprezenta Primeiru-Ministru, hamutuk ho kolega membru oitavu Governu Konstitusionál, ita hamutuk kuda ai-parapa ne’ebe sinaliza eventu festivál múzika no kultura 2022 ne’ebé realiza iha Ataúro hahú hosi segunda-kinta (21-24 novembru 2022) hodi festeza Ataúro sai munisípiu,” Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomi, Joaquim Amaral, iha ninia diskursu bainhira atu kuda ai-parapa iha suku Beloi, Ataúro, kinta ne’e.

Ministru mós husu ba autoridade Ataúro no komunidade atu kuidadu ai-parapa tanba bele proteje Ataúro iha futuru.

“Ita hare’e tasi komesa sa’e dadauk ona, se ita la halo mitigasaun ho modelu kuda ai ne’ebé la koopera ho komunidade, neineik-neineik rai-tetuk sira besik ne’e sei lakon. Tanba ne’e responsabilidade ita hotu nian ho Governu hodi kuda ai ida-ne’e,” nia hateten.

Tuir nia, ho modelu kuda ai-parapa refere inspira komunidade Ataúro sira seluk hodi kuda iha iha tasi ninin sira seluk.

Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Pedro dos Reis, hateten katak atividade kuda ai-parapa ida-ne’e hodi redús tasi sa’e.

“Kuda ai-parapa ida-ne’e, atu nune’e sai furak no matak liután hodi dada turistika bele mai vizita iha Ataúro,” nia dehan.

Nune’e, nia mós enkoraja komunidade hotu iha Ataúro atu konserva no kuidadu nafatin ai-parapa liuhosi luda ai refere iha tasi ibun.

Xefe Suku Beloi, Adão da Costa, sente kontente ho inisiativa Governu hodi kuda ai-parapa iha aldeia Uluhalo-Ataúro.

“Inisiativa ida-ne’e bele fó hanoin ba komunidade atu nune’e bele proteje no konserva ai-parapa,” xefe suku ne’e hateten.

Xefe suku mós garante katak komunidade iha aldeia refere sei kuidadu ai-parapa ne’ebe mak kuda ona.

Totál ai-mangrove ne’ebé kuda iha área tasi Ibun hamutuk hun 615, ho espesia tolu mak hanesan Ryzophora Apiculata, Rhyzophora Mucronata no ikus liu mak Sonneratea Alba.

Notísia Relevante: PN aprova FEDA millaun $13 garente povu Ataúro nia moris di’ak

Jornalista : Mirandolina Barros Soares

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!