iklan

EKONOMIA

Ai-parapa iha valór ekonómia boot ba Timor-Leste

Ai-parapa iha valór ekonómia boot ba Timor-Leste

Imajen espesial

DILI, 10 marsu 2023 (TATOLI)— Diretór Organizasaun Naun Governamentál Konservasaun Flora no Fauna (KFF), Alito Rosa, hateten, ai-parapa nu’udar ai ida ne’ebe ho ninia valór boot ba ekonómia Timor-Leste (TL).

“Benefísiu hosi ekosistema ai-parapa ne’e rasik ne’e iha benefisiu rua direita no indireita, mak haree hosi aspetu ekolójia no ekonómia. Ai-parapa mós iha valór ekonómia ba komunidade ne’ebé hela iha área kosteira no nia funsaun mós sai hanesan fatin proteje ba animál fuik sira hosi rai maran no tasi, hanesan Manu fuik, lekirauk, no ikan, boek, kadiuk no seluk tan. Tanba sira ne’e kuaze moris iha ai-parapa,” Alito Rosa, hateten, liuhosi entrevista eskluziva ne’ebe halao iha Tatoli.

Nia dehan, aspetu ekonómia nia mak ai-parapa bele hasa’e mós produtu ba seitór peska bainhira ekosistema ai-parapa ne’e moris di’ak no ikan mos sei barak no peskadór bele foti ba faan hodi hetan rendimentu di’ak.

Notisia relevante : MAP Viqueque husu abitante labele tesi ai-parapa

“Aleinde ba setór peska,  ai-parapa mós sai hanesan fatin turizmu nian hodi  atrai tursita sira ba vizita. Daudaun ne’e, iha komunidade balu hahú uza ona ai-parapa transforma sai fatin turizmu. Ida ne’e pasu pozitivu tebes ba ita nian rai,” nia dehan.

Haree ba valór ai-parapa nian ne’e iha, no  komunidade presiza halo konservasaun tanba ai-parapa mós ajuda tebes fó mitigasaun ba mudansa klimátika tanba ai-parapa absorve ba gas dióxidu karbonu (C02) ne’e, barak liu kompara ho ai-horis sira seluk ne’ebé eziste iha rai-maran.

KFF rasik daudaun ne’e, halo ona konservasaun ai-parapa ba iha munisípiu sira hanesan, Liquiça iha parte Ulmera no Tibar ho ektare 16 no Dili nian iha parte Hera iha 52 ektare, Metinaro (ektare rua).  Maibe mos iha área barak ne’ebé eziste mais hetan estragu no agora komesa ona halo fali  reabilitasaun.

Nune’e, ai-parara ne’ebé sira kuda sira halo nia viveiru iha Setru Estudu Mangove Hera nian, no kada tinan halo produsaun kuaze 10.000 liu. 

Jornalista : Arminda Fonseca 

Editora     : Armandina Moniz

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!