DILI, 17 novembru 2023 (TATOLI)—Bankada opozisaun FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) sei halo rekursu rekerimentu reabertura ba plenária iha debate finál globál ba proposta-lei númeru 2/VI (1a), terseira alterasaun lei númeru 3/2014, 18 juñu, ne‘ebé kria RAEOA no estabelese ZEESM no Ataúro.
Notísia Relevante: FRETILIN lamenta alterasaun lei kriasaun RAEOA-ZEESM
“Ami rekursu barak iha hatama. Ami dehan nune’e ita harii buat ida ho lei no konsensu, RAEOA-ZEESM ne’e harii ho konsensu ne’in ida vota kontra, uluk ami sei opozisaun, harii ho konsesu atribui kompeténsia tuir lei RAEOA-ZEEMS hala’o iha Oé-Cusse. Momentu ne’e, Parlamentu, Prezidente Repúblika, Governu konkorda hotu no sosiedade sivíl hateneNe’e pilotu ida hatudu iha ita-nia rai to’o tempu ida da’et ba munisípiu hotu-hotu,” Deputadu FRETILIN, Antoninho Bianco, hateten ba jornalista sira iha uma fukun PN, sesta ne’e.
Deputadu hosi bankada, antes ne’e iha diskusaun faze espesialidade ba proposta-lei ne’e iha komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál aprezenta ona proposta husu atu labele altera ho matérias substánsiál iha proposta-lei ne’e hodi mantein tuir lei vijente, maibé proposta ne’e iha diskusaun no votasaun la pasa iha komisaun, nune’e Deputadu hosi bankada sei halo rekursu ba plenária iha debate finál globál.
Tanba ne’e, nia dehan, FRETILIN sei firme defende prinsípiu ne’e no iha petisaun ne’ebé mai hosi sidadaun Oé-Cusse ho asinante 500-resin.
“Ha’u hein katak, horisehik sira ba hasoru Prezidente Repúblika hirak ne’e sei konsidera. Ami hein mós petisaun hosi Oé-Cusse-oan sira-nian, plenária bele konsidera debate, antes ba debate finál global,” nia hateten,
Prezidente Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál, Deputadu Patrocinio Fernandes, hateten komisaun finaliza ona diskusaun iha faze espesialidade ba proposta-lei ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no estabelese Zona Espesiál Ekonómia Sosiál Merkadu (ZEESM)
“Alterasaun ba lei RAEOA-ZEESM ho Divizaun Administrativu nia prosesu diskusaun agora komisaun nia serbisu hotu ona no submete ona relatóriu paresér ba debate espesialidade nian ba ona iha meza Parlamentu, no hein meza mak atu tau ba ajenda debate finál globál iha plenária,” nia hateten.
Iha diskusaun faze espesialidade ne’e, iha komisaun A proposta lubun ida-ne’ebé Deputadu sira aprezenta hosi bankada opozisaun no bankada Governu.
Proposta sira-ne’e emenda liga ba kestaun téknika bele armoniza di’ak liután entermu ninia redasaun, nune’e proposta balun pasa no balun la pasa no ida-ne’e prosesu normál iha natureza diskusaun tanba Deputadu sira hotu iha direitu atu hato’o sira-nia proposta tau ba diskusaun hafoin prosede ba votasaun mak determina.
“Proposta ida-ne’ebé la pasa mai hosi bankada FRETILIN ko’alia kona-ba atu elimina artigu balun, ne’ebé artigu sira-ne’e mak sai hanesan substánsia loloos ba proposta-lei ida atu altera ne’e. Se proposta ne’e liu entaun lei ne’e mate, la presiza lori ona debate iha finál global. Ha’u haree proposta ida-ne’e la liu parte proponente halo rekursu plenária, nune’e iha finál globál depois sei haree, Ne’ebé, nia prosesu se rekerimentu tama iha meza sei pronúnsia hodi prosede ba votasaun,” nia hateten.
Antes ne’e, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, siglá portugés), Agio Pereira, aprezenta proposta alterasaun lei RAEOA ne’ebé Governu aprezenta iha objetivu prinsipál lima.
Objetivu dahuluk, hakarak atu hadi’a estatutu RAEOA no atualiza estatutu ne’e hodi hatudu mudansa iha jestaun administrasaun públika nasionál no finansa públika.
“Proposta ne’e, ninia objetivu mós mak atu ajusta dispozisaun kona-ba relasaun tutela no superintendénsia ne’ebé Governu tenke ezerse, hanesan órgaun soberanu kona-ba rejiaun ne’e. Proposta ne’e mós propoin atu hametin mekanizmu kontrolu no autonomia orsamentál no finanseira RAEOA nian, nune’e bele hanesan liu ho setór públiku administrativu,” nia dehan.
Ho proposta lei ne’e, Governu propoin atu hasai posibilidade RAEOA nian atu iha rejime fiskál rasik, hodi mantein unidade rejime tributáriu nasionál.
Maske nune’e, proposta ne’e sei permite hodi kria impostu espesífiku, taxa impostu nian ne’ebé la hanesan no atribui parte balun hosi impostu ne’ebé kobra ona iha rejiaun hanesan reseita lokál.
Objetivu daruak, atu hasai lei númeru 3/2014, 18 juñu, konseitu kona-ba ordenamentu jurídiku estranjeiru, hanesan orden ezekutiva, ne’ebé laiha suporte konstitusionál no la tuir realidade lokál.
Ida-ne’e sei permite katak RAEOA fó-sai regulamentu administrativu rejionál sira, bainhira regra sira-ne’e tuir lei ne’ebé vigora iha territóriu nasionál.
Objetivu datoluk, atu integra norma sira-ne’ebé hatuur ona iha dekretu-lei númeru 5/2015, 22 janeiru, ba lei númeru 3/2014, tanba Governu konsidera norma sira-ne’e tenke trata tuir lei hosi Parlamentu Nasionál.
Proposta ne’e buka atu estabelese ho loloos asuntu sira-ne’ebé kompete eskluzivamente ba Governu no ba matéria sira-ne’ebé bele delega ka bele halo de’it hosi RAEOA.
Asuntu sira hanesan defeza, seguransa, orden públika, relasaun externa, kooperasaun bilaterál no multilaterál no atividade petrolífera tenke nafatin iha kompeténsia eskluziva hosi Governu.
Objetivu dahaat, atu ajusta estatutu RAEOA tuir klasifikasaun ne’ebé estabelese ona iha tinan 2022 hosi Tribunál Rekursu, ne’ebé integra ba iha administrasaun indireta Estadu.
Ida-ne’e signifika katak, Prezidente Autoridade Rejiaun bainhira hala’o ninia kna’ar tenke presta konta ba Primeiru-Ministru kona-ba ninia serbisu no dezenvolvimentu sosiu ekonómiku rejiaun nian.
Objetivu dalimak, hakarak atu delega definisaun hosi zona espesiál sira dezenvolvimentu ekonómiku nian ba diploma ketak ida, tanba ne’e tenke retira referénsia sira hotu kona-ba ZEESM Oé-Cusse no Ataúro nian, hosi lei númeru 3/2014, 18 juñu.
Governante ne’e hateten, IX Governu Konstitusionál mai aprezenta inisitiava alterasaun ne’e hakarak povu Oé-Cusse tomak nia moris di’ak, no la hanoin atu halakon rejime zona espesiál sosiál merkadu nian maibé atu kria modelu ida-ne’ebé bele adota iha parte hotu-hotu hosi territóriu nasionál.
Ida-ne’e, atu permite katak ema hotu bele iha asesu ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál hodi kombate asimetria rejionál sira no modelu zona espesiál ida dezenvolvimentu ekonómiku própriu Timor-Leste nian, ne’ebé haree ba espesifisidade hosi rejiaun oioin iha ita-nia nasaun.
Enkuantu, tuir proposta lei númeru 2/VI (1a), terseira alterasaun lei númeru 3/2014,18 juñu, ne‘ebé kria Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no estabelese Zona Espesiál Ekonómia Sosiál Merkadu (ZEESM) no Ataúro, Governu hakarak altera hosi lei vijente ba artigu 4, 5, 9, 10, 11, 12, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 28, 29, 30, 32, 35, 36, 39 no 42, nune’e mós aditamentu artigu 8-A, 9-A no 17-A.
PN iha loron 24 outubru 2023 aprova proposta-lei númeru 2/VI (1a), terseira alterasaun lei númeru 3/2014, 18 juñu, ne‘ebé kria Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no estabelese Zona Espesiál Ekonómia Sosiál Merkadu (ZEESM) no Ataúro ho votu afavór 37, kontra 19 no abstensaun haat (4).
Meza PN tau ona ajenda reuniaun plenária diskusaun iha finál globál ba proposta lei sei hala’o loron 20 fulan novembru ne’e.
Notísia Relevante: 20 novembru: PN halo diskusaun finál globál ba lei kriasaun RAEOA-ZEESM
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes