iklan

POLÍTIKA

“Hahú agora proteje-promove labarik sei hetan fini di’ak iha futuru”

“Hahú agora proteje-promove labarik sei hetan fini di’ak iha futuru”

Atividade labarik sira faan manu-tolun daan iha estrada ninin. Imajen TATOLI/Antonio Daciparu..

DILI, 20 novembru 2023 (TATOLI)– Fundasaun Forum Komunikasaun Juventude (F-FCJ, siglá portugés) husu atu entidade hotu-hotu iha Timor-Leste presiza no hahú agora proteje no promove labarik sira, nune’e iha futuru sei hetan fini ne’ebé di’ak.

Notísia Relevante: PN aprova projetu-lei protesaun ba labarik iha finál globál

“Labarik mak fururu no lutu ba nasaun ida-ne’e nian, nune’e se ita proteje no promove agora mak ita sei hetan fini ne’ebé di’ak ba futuru. Se ita ignora labarik hotu mak ita-nia labarik sei sai bainaka ba ita-nia rain rasik,” Responsável ba Dirasaun Kazu iha Uma Mahon iha Fundasaun Forum Komunikasaun Juventude (F-FCJ, siglá portugés), Domingas Pereira, hateten ba Agência  Tatoli liuhosi programa “Entrevista Eskluziva” ho topiku “Asisténsia F-FCJ ba Labarik Sira iha Timor-Leste”, iha estúdiu Faról, segunda ne’e.

Labarik mak futuru ba nasaun nian, tanba se hahú agora mak lakohi atu promove no kuidadu labarik sira-ne’e mak iha loron aban ne’e Timor-Leste sei nakonu ho ema seluk, tanba komesa agora xineza domina ona Timor-Leste no koko atu tama mai no kaben ho timoroan.

“Husu ba ita-hotu atu nafatin esforsu hodi hakbesik ba labarik hodi redús sira-nia atividade liuliu faan sasán iha dalan ninin,” nia dehan.

Tanba ne’e, presiza halo aproximsaun ne’ebé di’ak mak liuhosi konversa badak ho labarik sira atu identifika katak nia eskola ka lae, tanbasá mak la eskola, entaun presiza hatene tanba dala barak iha família ida iha oan na’in-hitu (7) to’o ualu (8) entaun ekonómia la sufisiente.

“Entaun hosi entrevista badak ne’e ami nota katak labarik sira presiza duni atensaun hosi ita. Ida-ne’e ita tenke husu ajuda ba ONG internasionál hodi fasilita fasilidade sira ba ita, entaun atu evita lalika husik ema seluk atu okupa iha ita-nia rain liuliu iha futuru,” nia hateten.

Proteje labarik sira agora ne’e, signifika ba oin sei la sai bainaka ba sira-nia rain rasik entaun hosi ne’e uma mahon lori labarik sira-ne’e hodi asesu eskola formál sira, maibé prosesu akompaña ne’e mak todan tanba para eskola kle’ur, entaun presiza halo aproximasaun ne’ebé kle’an.

“Esperitu ne’ebé ami iha nunka rende ba ida-ne’e. Ida-ne’e ami esforsu maibé todan mak finansiál no halo ami defisil atu halo servisu. Ami onestu de’it, ami dala ruma la’o no sidi uitoan,” nia hateten.

Tuir dadus iha Uma Mahon Fundasaun Forum Komunikasaun Juventude (F-FCJ, siglá portugés) ne’e, labarik barak mak ho idade 6-20 ne’e kuaze 50-resin, ne’e inklui ho labarik sira hala’o atividade faan sasán iha dalan ninin sira-ne’e.

“Ita fó asisténsia ba labarik iha uma mahon ne’e ba tinan ne’e, ita akompaña ona hosi janeiru to’o agora hamutuk 130, kompostu hosi mane 16 no restante ne’e feto hotu. Ida-ne’e vítima hosi idade 0-18 ho tipu kazu violasuan seksuál, abuzu seksuál insestu, violénsia dom éestiku. Agora ita-nia alvu mak ema idade 0-18,” nia dehan.

Maibé, bainhira vitíma feto sira mai ho idade 18 ba leten mak ho kondisaun gravida mak F-FCJ mós fó asisténsia tanba hanoin ba bebé iha nia knotak ne’e.

Asisténsia ne’ebé uma mahon F-FCJ fó ba labarik sira mak atividade ida atu halakon sira-nia stress, entaun iha ne’ebá F-FCJ hanorin sira halo dose, suku, no kursu komputadora, inglés no portugés inklui toka no pinta, tanba liuhosi pinta mak sira bele espresa sira-nia stress ne’e.

Vítima isin-rua sedu ne’ebé mak kontinua eskola, iha balun ne’ebé tuir ona ezame nasionál no balun foin mak hahú ezame, no labarik sira-ne’e foti hosi lixeira Tibar liu ema na’in-50, merkadu iha Dili inklui Jardin sira hanesan iha jardin Largo de Lecidere nian iha ida ka rua de’it.

Kona-ba kazu insestu, kazu abuzu seksuál, gravida ne’ebé sira lakohi no la espera iha idade 12-13, nia esplika, bainhira bebé moris tiha ne’e nia inan-sira kontinua fali eskola maibé ida-ne’e uma mahon mak sei tau matan hotu, hahú hosi nesesidade individu to’o eskola nian.

“Hahú iha 2019 ami hodi lori sira fila ba eskola no to’o agora 200-resin ona. No louva boot ida mak sira manán ho valór boot no hetan primeira klasifikasaun  iha klase laran. Entaun, haree hosi ne’e, ita dehan sira iha vontade no matenek maibé família mak laiha kondisaun. Agora sira na’in-15 mak ramata ona ensinu sekundáriu no iha balun kontinua tuir kursu no iha balun servisu iha loza,” nia esplika.

Agora, atu implementa atividade no programa barak sira-ne’e ninia problema no dezafiu dahuluk mak osan, tanba durante ne’e uma mahon nia doasaun mak MSSI de’it, entaun sai problema ida ba uma mahon ne’e rasik no seluk mak falta rekursu umanu.

Atu solusiona, F-FCJ husu nafatin ba iha Plan International hodi apoia F-FCJ liuliu atu kapasita alin oan sira, nune’e bele redús sira-nia stress inklui apoiu ba fasilidade eskola labarik sira-nian.

Kona-ba prosesu judisiáriu, nia dehan prosesu judisiáriu ne’ebé la’o kle’ur loos, entaun ida-ne’e sai dezafiu ida ba uma mahon mak hasoru lamentasaun oioin.

“Sira mós lamenta ho prosesu judusiál tanba sira-ne’ebé arguidu no suspeitu la’o livre no abandona loos iha li’ur no ami sulan. Prosesu ne’e bele han to’o tinan rua ka tolu. Susesu ne’ebé iha tinan ida-ne’e mak hamutuk 15 maibé ida-ne’e kazu ne’ebé pendente iha 2021 ho 2022 nian. Tanba ita ko’alia kona-ba direitu labarik nian seidauk tanba labarik barak mak sei iha dalan ninin hodi halo negósiu, hodi sustenta ekonómia família nian entaun husu ba Estadu katak atu hadi’a labarik nia moris tenke hadi’a hosi família,” nia dehan.

Nia dehan, iha ona lei ba protesaun ba labarik nian ne’ebé hetan ona aprovasaun maibé presiza halo sensibilizasaun ne’ebé kle’an ba inan-aman sira, nune’e komprende no labele uza oan sira buka servisu hodi sustenta fali família uma laran.

Notísia Relevante: F-FCJ husu PR Horta tetu didi’ak molok promulga projetu-lei indultu

Jornalista : Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!