iklan

POLÍTIKA

FRETILIN preokupa presipísiu fiskál, Governu apresia posizaun krítiku

FRETILIN preokupa presipísiu fiskál, Governu apresia posizaun krítiku

Uma fukun Parlamentu Nasionál. Imajen Egas Cristovão

DILI, 29 janeiru 2024 (TATOLI)—Bankada opizasaun FRETILIN preokupa Timor-Leste sei hasoru presipísiu fiskál ka fundu mina-rai sei hotu iha tinan 2034, maibé Vise Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hato’o apresiasaun ba pozisaun krítiku sira hosi bankada opozisaun sira.

Notísia Relevante: Fundu mina-rai biliaun $17,832 iha trimestre dahuluk 2023

Liuhosi intervensaun iha reuniaun plenária PN segunda ne’e, Vise Bankada FRETILIN, Deputada Maria Angélica Rangel da Cruz, fó hanoin ba Governu atu haree ba Bayu-Undang ne’ebé tuir analiza téknika sei maran iha tinan 2024.

Tan ne’e, iha 11 novembru 2023 kompañia Santos nu’udar operadór iha kampu Bayu-Undang, ofisialmente públika sai kona-ba sira nia atividade ikus ba produsaun iha Bayu-Undagn, hafoin kampu ida-ne’e fornese reseita petrolifera ba Timor-Leste durante tinan 19.

“Bankada FRETILIN preokupa tebe-tebes ba situasaun ida-ne’e, tanba kalkulasaun sira hosi peritu ekonomista sira, inklui iha Ministériu Finansa rasik hateten fundu petrolíferu sei dura de’it to’o iha tinan 2034. Hosi parte seluk, ita hare povu barak mak sei moris nafatin ho pobreza, nível dezempregu kontinua sa’e kada tinan, setór saúde, sistema edukasaun sei fraku nafatin,” nia hateten liuhosi intervensaun iha sala plenária PN.

Deputada opozisaun ne’e hateten, maske foin iha inísiu tinan 2024 maibé Governu ida-ne’e ukun ona besik fulan ualu (8) no povu tomak seidauk haree alternativu ne’ebé realístiku duni hosi Governu ne’e atu aprezenta.

IX Governu Konstiutusionál nia estratéjia fiskál iha 2024 hateten atu “asegura sustentabilidade fiskál nasaun nian ba tempu naruk, liuhosi dalan atu asegura reforma ba setór xave sira iha finansa publiku nian.”

“To’o ne’ebé ona polítika reforma fiskál ne’ebé IX Governu ne’e hakarak introdús kona-ba atu hasa’e reseita doméstika iha Timor-Leste,” nia hateten.

Nia dezafia IX Governu Konstitusionál atu hato’o kona-ba regra ou mekanizmu sira-ne’ebé Governu introdús hodi hamenus despeza Governu, tanba realidade hatudu katak planu orsamentál IX Governu nian iha tinan lima oin mai sei kontinua aumenta ba beibeik.

Iha parte seluk, membru hosi órgaun lejislativu ne’e, kontinua preokupa no ezije esplikasaun klaru ba progresu sira tanba Timor-Leste gasta ona rekursu barak ba projeitu Tasi-Mane, maibe laiha serteza ba planu dezenvolvimentu Greater Sunrise.

Governu apresia pozisaun krítika

Vise Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, lori IX Governu Konstituisionál nia naran hato’o agradesimentu no apresiasaun aas tebes ba iha kontinuasaun no pozisaun krítiku ba Governu nia dezempeñu iha intervensaun plenária.

“Ba bankada FRETILIN ninia deklarasaun polítika, ami rejista pontu balun depois envia ba Ministériu Finansa liuliu liga ho lei orsamentu no reforma sira ne’ebé halo liga ho introdús ho boas prátika ne’ebé atu eleva koleta ba taxa ninian,” Governante ne’e hateten.

IX Governu Konstitusionál metin ba presipísiu orsamentál ne’ebé kalkulu sira hosi ajénsia internasionál no nasionál ne’ebé kredível, katakTL nia fundu atuál sei hotu iha tinan 2034, bainhira la halo poupansa no la kuidadu, prinsípiu ida-ne’e mak IX Governu ka’er dezde preparativu ba planu orsamentu tinan 2024 hanesan motor aranka ba mandatu Governu ida-ne’e nian.

Nune’e, IX Governu ka’er senáriu haat hanesan hosi biliaun $1.6, $1.7, $1.8 no biliaun $1.9 proposta orsamentu ne’ebé prepara envolve nível tékniku sira hotu inklui autoridade munisípiu 13 ho RAEOA, iha preparativu sira deskobre asuntu barak ne’ebé lori IX Governu haree.

Se TL foti senáriu ho biliaun $1.6 ne’ebé sei ajuda senáriu presipísiu fiskál atu labele iha tinan 2034, maibé haree ba realidade iha terrenu setór sira-ne’ebé ema hotu preokupa, nune’e senáriu iha tinan 2024 prevee biliaun $1.9 mak orsamentu sira-ne’e projeta ba projeitu Tasi-Mane ho Greater Sunrise.

Entre projetu Tasi-Mane ne’e kontinua obra sira-ne’ebé pendente hela no balun abandonadu, balun nia progresu lao hela maibé presiza nafatin orsamentu atu tau.

Governu iha seriedade ba projetu Tasi-Mane mak IX Governu iha ninia kompromisu tenke halo andamentu kontinuasaun ba projetu Tasi-Mane.

“Obra ida iha hola parte entre obra lubun ida iha pakote projetu Tasi-Mane nian, hanesan  iha faze dahuluk mak auto-estrada Suai-Zumalai  ne’ebé husik hela iha 2017 laiha kontinuasaun no laiha mós manutensaun ba estrada ne’ebé ita gasta osan povu nian iha tinan neen  (6) ikus. Preparativu sira-ne’e manutensaun, aleinde manutensaun obra sira-ne’ebé paradu iha tinan neen ikus mak projeta ona iha orsamentu ne’e. Faze daruak auto-estrada pakote projetu Tasi-Mane hosi Zumalai ba Betano. Faze datoluk hosi Betano ba Klako no faze dahaat hosi Klako Fatuberliu ba plant LNG ne’ebé fiksa,” nia dehan.

IX Governu komprometidu iha orsamentu 2024 hanesan motor aranke ba polítika IX Governu nian, ne’ebé hatudu seriedade konsistente ho polítika projetu Tasi-Mane ne’ebé investe ona. Obra ida-ne’e sei benefísiu ba dezenvolvimentu TL nian, espesialmente populasaun sira iha Kosta Súl.

“Ba IX Governu atu antisipa prevene presipísiu fiskál iha 2034 ninian mak obra ne’e mais importante tebes. Entre insentiva sira-ne’ebé ita fó ba setór produtivu sira hanesan agrikultura, peska ne’ebé iha programa orsamentu IX Governu nian iha orsamentu 2024 hateten katak, saida mak ita halo ba setór peska, pekuária, agrikultura ninian osan aloka iha 2024, señior Deputadu sira bele asesu iha orsamentu 2024 katak, sériu ka lae ne’e, ninia resposta iha ne’eba,” nia hateten.

Pprojetu Greater Sunrise iha progresu iha tinan neen ikus ne’e, maibé la’o neineik no ohin loron iha semana ida liu ba, Ministru Petróliu no Rekursu Minerál (MPRM) iha Austrália hasoru entidade sira iha ne’eba ho kontinuasaun saida mak tenke halo ba kampu Bayu-Undang ne’ebé atu hahú ona ensera hodi projeta ba projetu foun Carbon Capture Storage (CCS).

Governu ida-ne’e kontinua obra ne’ebé VIII Governu liuhosi MPRM ninian halo ona no kontinua negosiasaun oinsá ba futuru projetu Carbon Capture Storage (CCS).

“Foin loron hirak liu ba Ministru (MPRM) iha li’ur,” nia dehan.

Kona-ba kontinuasaun investimentu iha kampu sira mina no gás iha tasi Timor nian no rai maran hanesan entidade kompetente Timor GAP E.P, ANPM hala’o hela kontinuasaun nafatin ba obra sira inisiativa ho investór sira iha kampu mina sira iha tasi no mós rai-maran atu kontinua.

“Pergunta ida ba ita hotu, kuandu entidade sira-ne’e halo hela aproximasaun ba ponténsia investór sira iha petróliu gás iha tasi no mós rai-maran, fasilidade ida mais importante mak infraestrutura iha Kosta Súl, ne’ebé ohin ha’u temi, atuál kompañia Timor Resource ne’ebé halo ona perfurasaun ba kampu tolu iha Suai. Ita hotu hatene, sira mós nia ekipamentu atu halo mobiliza mai kampu sira-ne’e deskobre iha parte leste nian hanesan iha Betano, Alas, Manatuto ba to’o Lospalos atu movimenta de’it ekipamentu sira uza tiha ona ba perfurasaun mós susar, tanba kondisaun estrada la di’ak,” nia dehan.

Imajina de’it auto-estrada ida Zumalai mak la abandona, oras ne’e movimentu ekipamentu  ezadu sira hosi Suai ba halo perfurasaun Betano ka Manatuto nian, movimentu ba ekipamentu sira-ne’e fásil maibé agora kompañia sira labele movimenta ekipamentu.

“Nune’e, agora ba ita hotu atu halo koresaun liga ho infraestrutura estratéjika sira iha kontinuidade,” nia dehan.

Notísia Relevante: MPRM prioriza dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise iha OJE 2024

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!