iklan

MUNISÍPIU, SAÚDE, VIKEKE

SSM Viqueque rejista kazu dengue 24 no ida mate

SSM Viqueque rejista kazu dengue 24 no ida mate

Susuk aedes aegypti. Imajen Tatoli/Francisco Sony

VIQUEQUE, 05 marsu 2024 (TATOLI)-Xefe Departamentu Laboratóriu Servisu Saúde Munisípiu Viqueque, Francisco de Carvalho, informa, servisu saúde munisípiu Viqueque resjista kazu dengue husi fulan  janeiru to’o marsu ne’e hamutuk na’in-24 no na’in ida mate.

“Kazu dengue ne’ebé rejista hahú   janeiru to’o ohin (tersa) loron 5 marsu ne’e kontinua a’as, nune’e  ami rejsta kazu foun hamutuk na’in-19, kazu tuan na’in-lima no na’in-ida maka sai grave hodi transporta ba ospital referál Baucau, maibé la konsege salva nia vida”, Xefe Departamentu ne’e relata  ba jornalista sira iha edifísiu servisu saúde munisipál Viqueque, ohin.

Dadus ne’e, mai husi postu tolu hanesan postu administrativu Ossu hamutukb na’in ida iha suku Ossu de Cima, postu Uatulari rejista kazu dengue rua hosi suku Matahoi no postu Viqueque Vila kazu hamutuk na’in-21 iha suku Caraubalu.

“Kazu sira-ne’e ami identifika suku Caraubalu maka númeru kazu dengue a’as iha área sira-ne’ebé detedu dengue maka hanesan aldeia Mamulak, Cabira-Oan. Kazu sira seluk ne’e ami halo de’it tratamentu iha munisípiu Viqueque no balun di’ak ona, balun agora sei halo tratamentu  no baixa   iha Internamentu Viqueque”, nia afirma.

Kazu dengue ne’e afeta maioria ba labarik idade hosi 5 mai karik. Nune’e  SSM Viqueque kontinua halo teste ran ba labarik sira hodi halo detesaun, karik sinál dengue iha bele halo tratamentu sedu.

Atu prevene, nia dehan, distribui ona ai-moruk abate ba uma-kain sira hodi tau ba bee no halo ona  fumigasaun ba kapitál Viqueque no postu rua ne’ebé rejista kazu dengue.

Relasiona kazu dengue ne’ebé rejista ho númeru aas mak SSM Viqueque planu fó formasaun ba servisu profisionál saúde sira ne’ebé servisu iha postu saúde no sentru saúde sira hodi halo tratamentu ba pasiente moras dengue.

“Ami prepara ona planu loron 15 fulan marsu hodi fó formasaun ba ita-nia profisionál saúde sira. Atu hasa’e sira-nia abilidade hodi fó tratamentu ba pasiénte sira-ne’ebé pozitivu dengue,” nia akresenta.

Ikus nia husu ba abitante sira servisu hamutuk ho saúde hodi halo limpeza ba ida-idak nian uma no labarik sira-ne’ebé maka sintoma tenke lori ba fasilidade saúde hodi hetan tratamentu.

Notísia relevante: Saúde Covalima apela ba komunidade kuidadu ambiente moos hodi prevene moras dengue

Jornalista : Vitorino Lopes da Costa

Editór       : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!