OPINIAUN

Ángulu notísia husi media kontribui ba solusaun iha komunidade

Ángulu notísia husi media kontribui ba solusaun iha komunidade

Hakerekna’in : Estudante Departamento de Comunicação Social (DCSFCS-UNTL): (1) Angelino Soares, (2) Agostinha José Gomes, (3) Igilda Beatris da Costa Pinto, (4) Isidoro Sarmento Martins (5) Canizio de Jesus de O. da Costa, & Revizór Teórika: Miguel Gonçalves,M.I.Kom, Dosente DCS-FCS-UNTL.

Introdusaun

Ángulu notísia ne’e katak asuntu ida ne’ebé jornalista deskreve no foti bazeia ba problema ne’ebé konsidera importante atu elabora sai notísia ida. Jornalista deside hodi halo ba planu kobertura no hetan aprovasaun liuhusi editoriál media. Iha parte seluk ángulu notísia ne’e hanesan problema ida ne’ebé akontese hodi forma asuntu ne’e sai hanesan ángulu notísia ida atu nune’e tuun ba kobertura.

Bazeia ba ángulu notísia ne’ebé ita foti no sai hanesan notísia ida hodi publika ba publiku sira atu haree no rona. Ángulu notísia husi média influensia ba komunikasaun sira ne’ebé hato’o husi kiik ba boot. Realidade problema ne’ebé akontese presiza liután atensaun husi media iha prosesu redasaun to’o publikasaun notísia. Tanba ne’e, media iha poder bele influénsia polítiku hodi hola desizaun ruma ho lalais ba preokupasaun ne’ebé levanta husi komunidade resik. Maibé importante mak labele para de’it ho publikasaun ida. Ezemplu problema lixu, saneamentu, edukasaun, folin foos no nesesidade bázika ne’ebé kontinua aas, problema má nutrisaun, seguransa alimentár, no inkluzaun sosiál. Media fó-sai bebeik asuntu hirak ne’e maibé komunidade nafatin enfrenta problema ne’ebé hanesan, fó impaktu mós ba sira-nia nesesidade. Liuhusi notísia ne’ebé foti hanesan amostra ligasaun ho situasaun real ne’ebé akontese. Nune’e bele halais no aselera desizaun ruma husi parte relevante.

Nune’e, ángulu notísia ne’ebé jornalista selesiona no konsidera importante hodi elabora. Nune’e bele kria konseitu ho kritiku bele muda pensamentu komunidade nian bazeia konteúdu notísia ne’ebé media fó-sai. Iha artigu ne’e konsentra iha média no informasaun ne’ebé lalais maibé difisil atu muda komunidade nian hanoin ho akontesimentu ne’ebé akontese liuliu solusaun ne’ebé refleta ba parte rua, enkuantu parte ida husi problema no ida seluk husi solusaun.

Liuhusi ángulu notísia ne’ebé deskreve ona bazeia ba teoria krítika, no teoria krítika ne’e signnifika katak koko atu informa situasaun ne’ebé iha, no tau kestaun ba rezultadu interasaun sosiál ne’ebé mosu iha notísia. Nune’e komunidade bele simu relasiona ho problema ne’ebé sira enfrenta, bazeia ba poder no ideolojia ne’ebé domina ona iha komunidade nia hanoin.

 

Fundamentu teóriku

Iha artigu ne’e atu fundamenta kona-ba teoria krítika ne’e koko atu normaliza ba situasaun ne’ebé iha, no tau kestaun ba interasaun sosiál ne’ebé mosu, hodi nune’e komunidade bele simu relasiona ho problema ne’ebé sira enfrenta, bazeia ba poder ka ideolojia ne’ebé hametin ka domina ona komunidade nia hanoin.

Hanesan sosiologu Amérika W. Lance Bennett dezenvolve teoria Krítika media massa ho modelu komprensivu kategoria ba tepu haat; (1) Ideolojia Krítika, media promove ideolojia ho konsientemente, liuhusi liafuan, framing, media foku liuba objetividade no netralidade iha notísia. (2) Krítika Ekonómika, relasaun media ho lukru komersiál, elite sira mak sai nain ba media, transparente ba na’in ba media no rezistente ba ameasa komersiál nian, (3) Krítika reprezatasaun kontrolu oinsá media iha grupu reprezentantivu iha komunidade, reprezenta de’it grupu balun ne’ebé bele hamosu stereotype, laiha akurasia no la iha inkluzividade. (4) Krítika Públika, foku ba mekanizmu media influénsia ema bele hanoin no halo asaun ruma, opiniaun públika, ajenda,  destrusaun sosiál no loloos media tenke responsavel iha impaktu sira ba komunidade (Semetko & Scammell, 2012).

  • “Komunidade Tasi-tolu halerik bee moos”, Timor Post iha lo (8-8-2022). Fontes Grazela Noviana hanesan komunidade tasi-tolu, no Eurico da costa hanesan xefe suku comoro.
  • “Folin foos iha kapital Dili kontinua sa’e”, Tatoli (04-8-2023). Fontes Agostinho Freitas hanesan funsionáriu loja Marfazas, no Cristian Rebelo nu’udar membru PN preokupa ho folin foos sa’e.
  • “Xanana Enkoraja Profesór sira hapara protesta, presiza prepara an”, Timor Post (15-3-2024), fonte Xanana Gusmão hanesan Primeiru-Ministru. La konsege envolve profesór/a hanesan fonte iha notísia ne’e.
  • “MAPPF Kolleta Ikan Nila Tonelada ida iha Sentru Viveiru Loihunu”, Taloti (15-3-2024), Fontes informasaun mak Ministru MAPPF, Marcos da Crus, ho Sekretáriu Munisípiu Viqueque, Teotonio Sarmento da Silva. Iha notísia ne’e, la konsege envolve komunidade hakiak ikan hanesan fonte prinsipál

Refere ba notísia ne’ebé sita, hatudu problema ne’ebé enfrenta iha nível komunidade bele relata problema ne’e hodi aselera solusaun ho lalais. Vise-Versa notísia ne’ebé iha envolve fonte husi nível polítika no la konsege envolve parte ida benefisiu ba politiku ne’e. Ligasaun ho teoria krítika nian oinsá atu liga entre polítiku ho povu ne’ebé benefísia ba desizaun no planu sira ne’ebé planeia atu implementa.

Bennet, (1988) defini Teoria Krítika iha aspetu haat importante iha produsaun notísia; personalizasaun notísia, dramatizasaun notísia, fragmentasaun no normalizaun notísia.

Personalizasaun Notísia: Konseitu husi personalizasaun notísia ne’e signifika katak istoria kona-ba ema vulneravel ne’ebé la iha kondisaun favoravel, loloos presiza tebes atensaum, maibé dala barak la sai auntu prinsipál iha media. Media no públiku ignora; notísia aplika de’it ba ema ne’ebé iha kbiit atu envolve hanesan fonte informasaun nian.  Realidade hatudu katak problema ne’ebé komunidade enfrenta iha baze dala barak ignora tiha problema sira ne’e no foka liu ba iha eventuál nian hodi envolve de’it fonte husi parte elite sira duké reiñu sira.

Dramatizasaun: Atu defini kona-ba notísia dramatizasaun ne’e signifika programa sira iha media interesante ba audiénsia maibé realidade asuntu ne’ebé importante lakonsege elabora tantu iha notísia no programa sira seluk.

Fragmentasaun: Ezijénsia média nian kona-ba notísia, dala barak kestaun tempu ne’e oituan liu, ikus mak notísia sira seidauk tuir realidade sosiál no sira seluk tan. Ida ne’e bele akontese, tanba ne’e haree tempu ne’ebé dala ruma notísia balun ne’ebé importante la bele tuir realidade sosiál ne’e.

Normalizasaun: Notísia normalizasaun ida ne’e signifika katak, media uza sira-nia ángulu foku liu kona-ba governu, autoridade lokal sira. Emabora komunidade ne’ebé vulnerável ne’ebé afetada husi akontesimentu sira ne’ebé akontese dezastre, invalides vulnerabilidade dalaruma la mosu iha ángulu notísia. Dalaruma mós envolvimentu parte hotu nian ho intensaun atu fó balansu ba situasaun, maibé laiha follow-up hodi fó-sai beibeik kona-ba asuntu ne’ebé loloos iha impaktu boot iha komunidade. Ezemplu asuntu folin foos, bee moos, problema profesór, no produsaun ikan, ne’ebé refere ona iha artigu ne’e.

 

Ángulu notísia no reprezentasaun sosiál

Bazeia ba notísia ne’ebé apresenta ona iha leten, tuir analiza bazeia ba notísia ne’ebé iha, reflete ba teoria krítika, primeiru foku ba notísia Timor Post komunidade halerik bee mos reflete ba teoria krítika ne’e oinsá atu buka no komprende kona-ba sistema ne’ebé existe hodi normaliza problema ne’ebé komunidade enfrenta, se kuandu la envolve fontes importante hodi haree ba kestaun ida ne’e, oinsá atubele aselera problema ida ne’e, ho lalais.

Problema ne’e media nafatin rekolla hodi publika oinsá atu normaliza problema ne’ebé enfrenta iha komunidade nia leet. Enkuantu reflete fila fali ba iha notísia Tatoli folin foos iha kapital dili kontinua sa’e, sai problema ne’ebé komunidade hotu preokupa, maibé seidauk iha nia resposta. Ligasaun ho teoria krítika oinsá atubele hareee ba problema sira no koko normaliza saida mak komunidade enfrenta sira-nia leet.

Refere mós ba notísia Timor Post liga mós TATOLI nian ne’ebé sita ona iha leten hatudu katak problema ne’ebé komunidade enfrenta, no nafatin relata problema ne’e, hodi bele aselera ka normaliza ho lalais atensaun públiku nian liuliu polítiku sira hodi foti desizaun ba solusaun ruma, maibé hatudu mós iha parte balun katak notísia ne’e envolve de’it nível polítika nain, no la konsege envolve fontes ne’ebé kontein hela ba asuntu ne’e. Reflete ba teoria krítika oinsá atubele komprende sistema ne’ebé eziste hodi normaliza problema ne’ebé komunidade enfrenta.

Ángulu notísia mak jornalista nia hanoin no foku bainhira haree eventu ida. Angulu notisia hanesan informasaun ne’ebé importante, interesante, úniku, diferente, no responsivu kona-ba akontesimentu sira ne’ebé diskute hela, nune’e informasaun sira-ne’e bele sai konkretu, klaru, presiza foka de’it ba informasaun importante kona-ba eventu nian (Franklin, et al (2005). Jornalista nia foku iha ángulu notísia nian importante loos, tanba ne’e presiza mós envolve fonte ne’ebé importante hotu iha notísia ida, mezmu tipu notísia hard-news maibé bele gia publiku nia pensamentu kona-ba tema ne’ebé aborda. Nune’e, fundamentu husi teoria krítika sai hanesan métodu ida ne’ebé utiliza hodi haree sistema ne’ebé iha no nia objetivu rasik sai hanesan parte pozitivu ida ba komunidade. Hodi hamosu ideia ne’ebé responde ba kestaun sira iha komunidade ho forma análiza krítika media, publikasaun, públiku, hodi nune’e bele atrai atuasaun husi entidade relevante sira kona-ba situasaun komunidade enfrenta iha baze.

Konkluzaun

Ángulu notísia ne’ebé jornalista dezeña kontribui ba solusiona problema iha komunidade, ho nia problema ne’ebé dada atensaun ema hotu nian tantu komunidade no polítiku. Ángulu notísia husi media nian fó tulun ba komunidade hodi solusiona problema enfrenta. Nune’e media konstrui hanoin ida ne’ebé dignu bele responde no bele normaliza problema ne’ebé komunidade enfrenta. Hanesan problema infraestrutura bázika, saúde, edukasaun, agrikultura, ekonomia, turizmu, jéneru, inkluzaun no asuntu seluk tan. Iha parte ne’e atu konklui de’it katak faktu hirak ne’ebé aprezenta artigu ne’e, utiliza teoria krítika tuir analiza ne’ebé aprezenta. Ida-ne’e hatudu katak teoria krítika ne’e dalan ida ne’ebé koko normaliza situasaun saida de’it, importante liu mak tenki tau kestaun ba problema sira ne’ebé akontese iha baze, no média meiu atu fasilita informasaun sira tantu diáriu, semanál no mensál. Hakerek-na’in observa katak media ezerse ona nia papél importante entre Povu no Estadu. Husi parte ne’e rekomenda mós katak, jornalista mak presiza kreativu no domina nia ángulu atu lori audiénsia tuir saida mak elabora sai notísia to’o publika iha media.

Artigu ne’e la fó krítika direta ba media, maibé nu’udar opiniaun refere ho baze ba teoria krítika. Agradese ba TATOLI,I.P fó ona espasu ba publika ona artigu ne’e. ***

 

Referénsia

Adorno, T.  W.  & Horkeimer,  M.  (2002). Dialectic of Enlightenment, California:  Stanfor University Press.

Banjarnahor, A. Rumondang (2021), Manajemen Komunikasi Pemasaran. Medan: Yayasan Kita Menulis.

Bennet, T. At All (1988). Critical Theory of Mass Media, London: Redgate

Fiska (2021). Teori Komunikasi Menurut Para Ahli, https://www.gramedia.com/literasi/teori-komunikasi-massa/#google_vignette, asesu iha 25 Abril 2024.

Franklin, Bob At All (2005). Angel Berita, https://amp.kompas.com/skola/ read/2022/01/24/10000369/apa-itu-angel-berita, Asesu iha 6 maiu 2024

Kertajaya, Hermawan. (2008). Arti Komunikasi. Jakarta: Gramédia Pustaka Utama

Nurdin, (2004). Komunikasi Massa, Yogyakarta: Pustaka Pelajar.

Rahmad, Asri (1989). Ruang Publik : Sebuah Kajian Tentang Kategori Masyarakat Borjuis. Yogyakarta:Kreasi Wacana Buku

Robbins, Stephen, P. (2001). Perilaku Organisasi  : Konsep, Kontroversi,  Aplikasi,  Jilid 1, Edisi 8, Jakarta: Prenhallindo

Semetko, Por Holli A. & Scammell, Margaret (2012). Dinamika Penelitian Efek Komunikasi Massa: Handbook Komunikasi Politik. Bandung: Nusamedia

Tatoli,   (2023). Folin Foos  iha  Kapital  Dili  Kontinua   Sa’ehttps://tatoli.tl/2023/08/04/folin-foos-iha-kapital-dili-kontinua-sae/ asesu iha 24 Febreiru 2024.

_______, (2024). MAPPF Kolleta Ikan Nila Tonelada ida iha Sentru Viveiru Loihunu; https://tatoli.tl.2024/03/15/mappf-kolleta-ikan-nila-tonelada-ida-iha-sentru-viveiru-loihunu/ asesu iha 26 Marsu 2024.

Timor Post,   (2022).   Komunidade  Tasi-Tolu  Halerik  Bee  Moos;   https://timorpost.com/jeral-tl/tp-24932/komunidade-tasi-tolu-halerik-bee-moos asesu iha loron sabado 24 Febreiru 2024.

________, (2022). Xanana Enkoraja Professor Sira Hapara Protesta Presiza Prepara Aan; https://timorpost.com/edukasaun/tp-49050/xanana-enkoraja-professor-sira-hapara-protesta-presiza-prepara-aan/ asesu iha 26 Marsu 2024.

Ulwan, A. Faqihuddin (2021). Pentingnya Angel Dalam Penulisan Beritahttps://www.nu.or.id/amp/nasional/pentingnya-angle-dalam-penulisan-berita-VLHZj, asesu iha loron 8 Maiu 2024

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!