iklan

DILI

Pe. Sancho fó testemuña ba Papa: Batina simbólu saserdote salva Xanana Gusmão

Pe. Sancho fó testemuña ba Papa: Batina simbólu saserdote salva Xanana Gusmão

Sua Santidade Papa Francisco, konversa hela ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmao no akompaña husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pité, segunda (09 setembru 2024). Imajen TATOLI/Francisco Sony.

DILI, 10 setembru 2024 (TATOLI)—Sua Santidade Papa Francisco, tersa ne’e, hala’o enkontru ho relijiozu no relijioza sira, seminarista no katekista sira hamutuk 2000 iha Igreja Katedrál, Dili.

Notísia Relevante: Papa Francisco sei hala’o enkontru ho relijiozu 2.000 iha Igreja Katedrál

Bibán ne’e, relijiozu no relijioza fó testemuña partilla testamuña moris ba sira-nia envolvimentu misaun kristu nian ba Amu Papa Francisco.

Saserdote Diosezanu, Pe. Sancho Amaral, idade 68, durante tinan 39 serbisu iha Igreja no haktuir ba Santu Padre kona-ba ninia envolvimentu iha prosesu ukun rasik-aan iha Timor-Leste, ninia kontribuisaun simples tebes no breve.

Nia konta, ninia esperiénsia simples maibé importánsia boot, apoiu komandante ein-xefe Kaya Rala Xanana Gusmão dezloka husi Dili ba Ossu-Viqueque iha juñu 1991, tuir modu ida-ne’e.

Antes ne’e, iha misa ida iha Díli, padre sira mai husi interiór mai hotu no antes misa, eskolta  husi komandante iha bainhira hato’o pedidu: “Señor  Padre! Maun Boot, ida-ne’e Xanana, presiza tebes atu ba ponta Leste, laiha dalan seluk ka ema ida seluk, tanba ne’e señor padre mak ita presiza.”

Rona ida-ne’e, atrapalla hakarak rekuza maibé tanba misa de’it, hato’o fali ba eskolta atu halo diálogu hodi hein sai husi misa, husu naroman disernimentu no korajen. Hafoin misa, eskolta hasoru fila-fali deside atu ho komandante Xanana atu hala’o viajen ba Ossu.

Sai husi Dili iha meudia loron manas, iha dalan klaran la’o ho di’ak maibé rona perturbasaun kiik bainhira to’o iha subida subaun nian ne’e, militár Indonézia halo sinál atu ami para, entaun Komandante Xanana dehan: “Padre, desta vez, não nos safamos.”

“Maske nune’e, tanba ha’u uza batina, hodi hatun karreta nia vidru hodi dehan, “Ada apa (tanba saida)? no saida mak akontese halo ami para. Maibé militár sira haree ida-ne’e hato’o ba ha’u hanesan padre, lori ha’u liu buat naruk, tanba batina hanesan símbólu ka identidade saserdote salva Xanana (ita) husi perígu,” Amu lulik ne’e konta perante enkontru ho Sua Santidade

Nia haktuir, bainhira lori Xanana to’o ba iha Ossu, komandante ein-xefe ho pesoál ninian to’o imediatamente hodi realiza serbisu ho kompañeiru.

“Ho lisaun ne’e apreende hanesan saserdote liuhusi esperénsia oioin iha situasaun defísil funu nian, Maromak hatene kuida ba saida mak nia bolu no haruka ninia misaun. No, ohin, iha hodi bele fahe ha’u-nia sasin moris tanba Maromak hadomi no kuida ha’u,” nia dehan.

Nune’e mós, Me. Rosa Sarmento, hato’o iha momentu ne’ebé mak fó-neon no grasa, nu’udar relijioza senior husi kongregasaun das Filhas de Caridade Canossiana de Santa Madalena de Canossa.

“Sou uma timorense. Hanesan ai-fuan husi asaun misionáriu naruk, Canosiana ne’ebé tuir misionáriu São Francisco Xavier, SJ, misionáriu espesiál iha oriente, mai Timor iha fim sékulu XIX to’o agora, iha formasaun religioza no umana ba feto no  joven timoroan sira,” nia  hateten

Timór-Leste mak rai Katólika  ida ne’ebé mak besik ho sudeste aziátiku no mós oásis vokasaun saserdotal no relijioza no ita hotu religiozu no religioza husi kongregasaun oioin , iha ne’e.

Timor-Leste nu’udar nasaun joven maiória populasaun labarik, adolesente no joven, nune’e futuru Igreja ho nasaun, prometedór hodi konstrui komunidade sinodal komuniaun no misaun no aliserse ho ideia fraternidade umana prátika iha Timor-Leste.

Nia husu atu durante vizita Sua Santidade husu atu fó bensaun espesiál ba labarik, adolesente, joven, feto no mane, idózu no idóza no mós ba ema ho defisiénsia.

Antigamente missionáriu no missionária husi Europa evanjeliza Timor no agora, fó nia reveju , Timor sei evanjeliza Europa no parte hotu iha mundu.

“Lori naran misionáriu no misionária, relijioza no relijiozu, katekista agradese ba fundu korasaun ba vizita Sua Santidade,” nia dehan.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór         : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!