iklan

EDUKASAUN

Xanana enkoraja graduadu dezenvolve kapasidade krítika ba sosiedade bazeia valór responsabilidade

Xanana enkoraja graduadu dezenvolve kapasidade krítika ba sosiedade bazeia valór responsabilidade

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen TATOLI/Hortencio Sanchez.

LIQUIÇA, 17 janeiru 2025 (TATOLI)–Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão enkoraza graduadu Institutu São João de Brito atu dezenvolve kapasidade krítika ba sosiedade Timor-Leste bazeia ba való sira responsabilidade nian hodi serbisu ba nasaun ho kapasidade ne’ebé iha.

Notísia Relevante: Estudante Institutu São João de Brito 125 simu graduasaun

“Dezenvolve kapasidade krítika ba ita-nia sosiedade bazeia ba valór sira responsabilidade nian no integridade mak atu harii liberdade ne’ebé ita-nia rain luta makaas. Ha’u ne’ebé la hetan sorte di’ak atu ba universidade, ha’u haree ho laran-susar katak sosiedade Timor para ona hanoin ne’ebé ladi’ak ba malu,” Xefe Governu ne’e hateten ba graduadu ISJB sira liuhusi nia diskursu iha Casait, Liquiça, sesta ne’e.

Agora daudaun, nia dehan, ko’alia barak kona-ba asesu ba teknolojia no abilidade sira dijitál maibé hakarak hatudu liuliu ba ema joven sira, katak rezista no kopia Google no ChatGPT la’ós ezerse kapasidade krítiku nesesáriu ba konstrusaun nasaun.

“Uza teknolojia hodi hadi’a efisiénsia estudu no serbisu sira mak prezente ida husi tempu modern. Maibé husik sira hanoin no serbisu ba sira-nia aan rasik, ami hanesan de’it issu ida ba dezafiu sira-ne’ebé mak mosu loro-loron iha ita-nia moris pesoál no profisionál. Hanoin mak esensiál atu kombate informasaun sala no informasaun falsu (hoax) sira fiar sira, esensiál ba rezolusaun problema no foti desizaun, no ba dezenvolvimentu pesoál no profisionál,” nia dehan.

Tanba ne’e, PM Xanana hateten, lahó kapasidade krítika no independente la’ós posivel atu harii nasaun ne’ebé ema hotu mehi ho sakrifísiu ne’ebé ema hotu nafatin lembra.

“Tinan kotuk ita selebra aniversáriu Konsulta Populár ba da-25 ne’ebé lidera ba ita-nia independénsia nasionál, ita labele (nafatin labele) haluha esforsu no sakrifísiu ita-nia povu nian ba soberania nasionál. Mehi barak kona-ba independénsia ne’e foka ba ita-nia oan no foinsa’e sira, atu nune’e sira bele sai boot ho abilidade sira atu dezenvolve sira-nia aan no ho ferramenta sira atu lidera no orienta nasaun ba konsolidasaun demokrátiku no kreximentu ekonómiku sustentável,” nia dehan.

Estudante finalista Institutu São João de Brito (ISJB) hamutuk 125 simu graduasaun, sesta (17 janeiru 2025). Imajen/Espesiál.

Ho razaun ida-ne’e, nia hateten, serimónia graduasaun hotu-hotu ne’ebé hala’o iha nasaun ne’e, joven hanesan vitória ida atu selebra. Edukasaun, formasaun ka kualifikasaun rekursu umanu nian, timoroan sira hanesan fatór indispensável ba dezenvolvimentu sustentável nasaun nian.

“Finalista doben sira, sékulu sira kolonizasaun nian no dékada sira okupasaun nian husik hela sira-nia marka efeitu irreversível sira-ne’ebé nafatin fó impaktu ba dezenvolvimentu ita-nia rekursu umanu sira. Foin tinan 23 liubá, ami hasa’e hela instituisaun públiku no privadu sira iha rai-laran, inklui naturalmente instituisaun edukasionál no formasaun sira,” nia dehan.

Tuir Xanana, iha kestaun linguístika no kulturál sira-ne’ebé asosiadu ho Timor-Leste istória ne’ebé la fasilita ensinu aprendizajen báziku no formasaun rasik profisionál iha moris tomak.

“Tuir loloos, ita dependente tebes nafatin ba asisténsia téknika husi profisionál espesializadu sira husi nasaun parseiru sira, ho background linguístiku, kulturál no institusionál ne’ebé diferensa. No, se ida-ne’e bele haree hanesan barreira ida, ida-ne’e mós bele haree hanesan oportunidade ida. Abilidade atu adapta, aprendizajen no esperiénsia serbisu iha kontestu multikulturál no elastisidade linguístika mak vantajen kompetitiva ida iha merkadu serbisu nasionál no internasionál. Hirak-ne’e mak abilidade sira-ne’ebé tenke esplora no ne’ebé sira tenke transmite ba sira hotu ne’ebé atu hanorin,” nia hateten.

Iha parte seluk, Governu konsiente katak tenke serbisu liután iha sentidu atu hadi’a sistema edukasionál nasaun nian, husi baze ba ensinu superiór, atu hasa’e la’ós de’it kualidade ensinu maibé mós asesu luan ba ida-ne’e, bele hetan de’it liuhusi husi asaun olístiku no transversál ida iha setór governasaun hotu-hotu.

“Laiha setór ida mak bele dezenvolve kompletamente lahó dezenvolvimentu integradu ba setór hotu-hotu governasaun nian. Polítika edukasaun ruma, maske di’ak oinsá, sei falla se ida-ne’e la iha investimentu sólidu iha área saúde nian. Tanba, labarik no joven sira ema moras no hamlaha labele tuir instituisaun edukasaun sira ka se sira tuir duni, sira-nia dezempeñu sei kiik liu,” nia esplika.

Polítika edukasaun di’ak oinsá, tuir nia, sei falla se ida-ne’e laiha investimentu makaas iha infraestrutura bázika tanba lahó estrada, eletrisidade no komunikasaun ne’ebé lori komunidade sira hakbesik ba instituisaun edukasionál sira, la’ós de’it laiha asesu ba edukasaun maibé laiha kondisaun sira-ne’ebé efetivu no produtivu ba rezultadu edukasionál sira-ne’ebé nesesáriu no aprendizajen.

Xefe Governu ne’e dehan, instabilidade polítika no ekonómika, inserteza sira no laiha konsensu no vontade lideransa politika atu servisu ba bem komún, la fó dalan ba implementasaun polítika públika ne’ebé efisiente.

“Ita hotu hatene katak dedika enerjia no rekursu sira-ne’e atu hadi’a sistema edukasaun sira sei iha efeitu ida-ne’ebé favoravel liu ba dezenvolvimentu koletivu no maske nune’e lahó pás no estabilidade laiha kondisaun ba dezenvolvimentu. Tanba ne’e, ita ko’alia kona-ba konjuntu prosesu sira ho atór sira ne’ebé buka atu identifika problema sira no oferese solusaun sira-ne’ebé defende direitu sira sosiedade nian, hodi analiza beibeik sirkunstánsia atuál ba prosesu sira-ne’e. Iha Estadu Direitu hanesan ita-nian, direitu no garantia sira-ne’e iha ita-nia Lei fundamentál: Konstituisaun Repúblika Timór-Leste,” nia tenik.

Nia hatutan, Timor-Leste labele hakarak harii sosiedade ida-ne’ebé reziliente no prósperu, lahó esforsu intelektuál no tékniku, lahó inovasaun no kriatividade, maibé nafatin lahó empatia no laran di’ak.

Valór Katóliku no Jesuita sira-ne’ebé sira hetan iha Instituisaun ida-ne’e, kombina ho kualifikasaun aas liu, bele hariku sosiedade Timoroan ho laran diak no matenek.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!